Srednjovjekovna troska iz Gornjih Potočara (Općina Srebrenica, BiH): veza između početne rude i metalurških procesa

Sažetak

U našem radu pokušali smo interpretirati rezultate hemijske analize troske, pronađene u Gornjim Potočarima, odrediti vremenski period iz kojeg troska potiče i početne rude iz kojih je preradom kao nusprodukt nastala troska. Rezultati analize pokazuju da je troska bogata olovom i cinkom, što ide u prilog početnoj hipotezi da su rude korištene prilikom topljenja bile galenit i sfalerit, dvije ekonomski najznačajnije rude gore spomenutih metala, koje u ležištima dolaze zajedno i u velikim količinama su zastupljene u srebreničkom rudnom reviru. Određena količina srebra u trosci i njegova korelacija sa sadržajem olova pokazuje da je i primarna ruda sadržavala ovaj metal. Pored galenita, to su najvjerovatnije i drugi srebrom bogati minerali, poput tetraedrita i pirargirita, koji se mogu pronaći u rudnom reviru Srebrenice. Kako je količina zaostalog srebra u trosci dosta niska, vrlo je vjerovatno da je riječ o lokalitetu na kojem se vršila ekstrakcija olova i srebra iz primarnih ruda, aktivnosti vrlo rasprostranjene u Srebrenici tokom rimskog i srednjovjekovnog perioda. Prisutno željezo najvjerovatnije potiče iz pirita, koji se u ovom kraju redovito javlja u zajednici s galenitom i sfaleritom. Koncentracije ostalih metala u trosci preniske su za neki ozbiljniji zaključak, a njihovo postojanje može se objasniti geološkom podlogom područja i načinom na koji se javljaju kao primjese u olovnim, cinčanim i željeznim rudama.
Kako je vrlo malo radova o olovnoj trosci u svijetu, a kod nas takvih analiza nema, te kako se nije vršilo sistematsko iskopavanje lokaliteta, to je veoma teško smjestiti trosku u neki uži vremenski okvir. Ono što možemo sigurno reći jest da nije starija od kraja 16. stoljeća te da nizak sadržaj zaostalog srebra može ukazivati na to da je lokacija prvenstveno korištena za ekstrakciju ovog vrijednog metala, po čemu je ovaj kraj bio nadaleko poznat u srednjem vijeku. Za neke sigurnije potvrde potrebno bi bilo sistematski istražiti lokalitet, hemijski analizirati početne rude s ovog područja te utvrditi izotopski potpis minerala, troske i artefakata s ovog područja kako bismo dobili potpuniju sliku o metalurškim procesima kroz historiju na ovom području. Uprkos tome, ovakav pristup, koji uključuje hemijsku analizu i interpretaciju dobijenih rezultata na način da ako podaci za samo jedan metal nisu dovoljni za valjane zaključke te u obzir moramo uzeti veći broj metala i geološku podlogu područja, možemo dobiti veoma važne informacije o početnim fazama metalurškog procesa, predstavlja dobru polaznu tačku za daljnja istraživanja o historijatu rudarskih aktivnosti na ovome području.