O povijesti duhana u Hercegovini do kraja Prvoga svjetskoga rata

Autor(i)

  • Marija Naletilić

##doi.readerDisplayName##:

https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.12

Sažetak

Duhan je u Europu, kako je dobro poznato, stigao iz Amerike. Kolumbo je 13. 10. 1492. godine u svoj dnevnik zapisao da urođenici puše nekakvo lišće te da je i on dobio takvo lišće na poklon. Prvi europski pušači i jesu bili Kolumbovi mornari koji su donijeli duhan u Španjolsku. Za etimologiju latinskog naziva duhana (Nicotiana tabacum) zaslužni su jedan diplomata i jedan 
toponim. Diplomata je Jean Nicot, francuski izaslanik u Portugalu, koji je duhan donio na dvor Katarine Medici hvaleći ga kao čudotvoran lijek. Toponim je otok Tobago (makar neki tvrde da se radi o pokrajini Tabaco na Haitiju, a ima i onih koji ovaj termin dovode u vezu s domorodačkim izrazom za lulu). Duhan se kod Grka i Arapa naziva „tutun“, a u Perziji „tanbaku“, po tome se trgovci duhanom nazivaju tutundžije. Sam termin duhan je turcizam, a Turcima je arabizam. Na arapskom, naime, duhan je para, dim. Turci na područje Bosne i Hercegovine nisu, naravno, donijeli samo riječ, nego i naviku pušenja. 

##plugins.themes.default.displayStats.downloads##

##plugins.themes.default.displayStats.noStats##

##submission.citations##

##submission.downloads##

Objavljeno

2024-01-30

Broj časopisa

Rubrika

Članci

##submission.howToCite##

O povijesti duhana u Hercegovini do kraja Prvoga svjetskoga rata. (2024). Godišnjak Centra Za balkanološka Ispitivanja, 39, 189-198. https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.39.12