Keramika sa Basarabi i basaraboidnim ukrasima u Bosni
##doi.readerDisplayName##:
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.36.3Sažetak
Jedno od najvažnijih obeležja početka gvozdenog doba u srednjem i donjem Podunavlju je keramika ukrašena u takozvanom Basarabi stilu. Njegov distributivni centar može se ocrtati ušćem Morave na jugu, rekom Bosut na zapadu, kao i kroz Transilvaniju na severu i donju Vltavi na istoku. Ova soba se također smatra jezgrom Basarabi kulture ili Basarabi. Kompleks/grupa razumio. Pored zone jezgre, istraživanja razlikuju i perifernu zonu i takozvanu radijacionu teritoriju ili sferu uticaja.
##plugins.themes.default.displayStats.downloads##
##submission.citations##
Benac, A. 1956, Prethistorijska gradina Zecovi kod Prijedora. GZM n. s. A. 11, 1956, 147-166.
Benac, A. 1959, Slavonska i ilirska kultura na prethistorijskoj gradini Zecovi kod Prijedora. GZM n. s. A. 14, 1959, 13-38.
Čouić, B. 1964, Pod, Bugojno. AP 6, 1964, 23.
Čović, B. 1965, Einleitung in Stratigraphie und Chronologie prahistorischer Gradinen in Bosnien. GZM n. s. A. 20, 1965, 27-145.
Čović, B. 1967, Velika Gradina u Varvari na vrelu Rame. AP 9, 1967, 28-30.
Čović, B. 1971, Dva specifična tipa zapadnobalkanske fibule. GZM n. s. A. 24, 1971, 313-330.
Čović, B. 1974, Pod bei Bugojno, eine befestigte Siedlung der Bronze und Eisenzeit. In. Colloque International: Aggloinerations Fortifiees Illyriennes, Mostar 1974, 121-131.
Čović, B. 1977, Velika Gradina u Varvari -1 Dio, GZM n. s. A 32, 1977, 5-175.
Čović, B. 1983, Srednjobosanska kulturna grupa. In: Praistorija jugoslavenskih zemalja (PJZ) IV, Bronzano doba, 1983, 433-461.
Čović, B. 1983b, Prelazna zona. In: Praistorija jugoslavenskih zemalja (PJZ) IV, Bronzano doba, 1983, 390-421.
Čović, B. 1983c, Glasinačka kulturna grupa. In: Praistorija jugoslavenskih zemalja (PJZ) IV, Bronzano doba, 1983, 413-432.
Čović, B. 1991, Pod bei Bugojno, eine Siedlung der Bronze- und Eisenzeit in Zentralbosnien. Heft 1: Die Friihbronzezeit, Sarajevo 1991.
Ćurčić, V. 1902, Gradina an der Ramaquelle im Bezirke Prozor. WMBIH 8, 1902, 48-61.
Dular, J. 1973, Bela Krajina u starohalštatskom obdobju. Arheološki Vestnik 23, 1973, 544-591.
Gavranović, M. 2004, Spatbronze- und Friiheisenzetliche Siedlung Pod bei Bugojno-Zentralbosnien. Magisterarbeit am Institut fur Prahistorische Archaologie der FU Berlin. Unpubliziert.
Gavranović, M. 2007, Eine dreischleifige Bogenfibel mit dreieckiger FuBplatte aus Bosnien. Arheološki Vestnik 58, 2007, 415-424.
Guma, M. 1991, Civilizatia primei epoci a fierului in sud-vestul Romanei. Bibliotheca Thracologica IV, 1991.
Hansel, B. 1976, Beitrage zur regionalen und chronologischen Gliederung der alteren Hallstattzeit an der unteren Donau. Beitrage zur ur-friihgeschichtlichen Archaologie des Mittelmeer-Kulturraumes 16-17, 1976.
Jovanović, R. 1957, Preistorijski nalazi u dolini rečice Soline. Članci i Građa Tuzla I, 1957, 245-249.
Kašuba, M. 2007, Zur Entstehung der Basarabi-Kultur in Osteuropa. In: Scripta Praehistorica in Honorem Biba Teržan, Situla 44, 2007, 369-381.
Ložnjak-Dizdar, D. 2004, Odnos daljske i bosutske grupe na prostoru hrvatskog Podunavlja početkom starijeg željeznog doba. Prilozi instituta za arheologiju u Zagrebu 21, 2004, 19-30.
Medović, P. 1978, Naselja starijeg gvozdenog doba u jugoslovenskom Podunavlju. Dissertationes et monografiae Beograd 22, 1978.
Metzner-Nebelsick, C. 1995, GefaBe mit basaraboider Ornamentik aus Frog. In: Festschrift zum 50jahrigen Bestehen des Institutes fur Ur- und Friihgeschichte Innsbruck, 1995, 349-385.
Milić, V. 1982, Dva metalna praistorijska objekta iz Soline. Članci i Građa Tuzla XIV, 1982 133-136.
Milić, V. 1986, Bare-Gradovrh. Arheološki Leksikon Bosne i Hercegovine, Tom 2, 106, 1988.
Šimić, J. 1984, Stariji nalazi bosutske grupe iz Vukovara. In. Arheološka istraživanja u istočnoj Slavoniji u Baranji. Izdanja Hrvatskog Arheološkog Društva 11, 1984.
Teržan, B. 1995, Štand und Aufgaben der Forschung zur Urnenfelderzeit in Jugoslavvien. In: Beitrage zur Urnenfelderzeit nordlich und siidlich der Alpen, Mainz 1995.
Trajković, Č. 1971, Kopilo, Zenica - praistorijska gradina. AP 13, 1971, 26-27.
Vulpe, A. 1965, Zur mittleren Hallstattzeit in Rumanien (Die Basarabi Kultur). Dacia 9, 1965, 105-132.
Vulpe, A. 1979, Zur Definition und Verbreitung der Basarabi-Kultur. In: Die altere Eisenzeit in der Wojwodina und ihre Verbindungen mit den anderen donaulandischen und benachbarten Gebieten. Materijali XIX, Referate des Symposiums in Novi Sad, 10-13 September 1979, 179-189.
Vulpe, A. 1986, Zur Entstehung der Geto-Dakischen Zivilisation. Die Basarabi Kultur. Dacia n. s. 30, 1986, 49-89.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
##submission.license##
##submission.copyrightStatement##
##submission.license.cc.by-nc4.footer##





