Značaj sevdalinke za frazeologiju bosanskog jezika
DOI:
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.37.9Abstract
Frazeme su, i prije konstituiranja frazeologije kao posebne naučne discipline, pobuđivale pažnju filologa jer su se isticale kao slikovite i ekspresivne u odnosu na druge riječi i skupove riječi. Međutim, tek se Charles Bally (1865-1947)1 podrobnije pozabavio njima, ukazujući na složenost njihove značenjske strukture te napravivši prvu klasifikaciju. Njega je naslijedio V. V. Vinogradov, koji je najzaslužniji za to što se od druge polovine XX stoljeća do danas ruska frazeologija najintenzivnije izučava.
Downloads
Literaturhinweise
Dragićević, R. 2007, Leksikologija srpskog jezika, Zavod za udžbenike, Beograd.
Hrnjak, A. 2005, „Geste i mimika kao izvor frazeologije", Filologija 44, Zagreb.
Maglajlić, M. 2000, Bošnjačka usmena lirika, Sarajevo-Publishing, Sarajevo.
Maglajlić, M. 1997, Antologija bošnjačke usmene lirike, Alef, Sarajevo.
Menac, A. et al. 2003, Hrvatski frazeološki rječnik, Ljevak, Zagreb.
Mihaljević, M. / Kovačeuić, B. 2006, „Frazemi kroz funkcionalne stilove", Jezik 53/1, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1-40.
Orahovac, S. 1967, Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine, Svjetlost, Sarajevo
Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, Institut za srpskohrvatski jezik SANU, Beograd 1959.
Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika, Matica srpska — Matica hrvatska, Novi Sad — Zagreb 1967.
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb 1881.
Tanović, I. 2000, Frazeologija bosanskoga jezika, Dom štampe, Zenica.
Downloads
Veröffentlicht
Ausgabe
Rubrik
Lizenz
Copyright (c) 2024 Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja
Dieses Werk steht unter der Lizenz Creative Commons Namensnennung - Nicht-kommerziell 4.0 International.
