Zlatarići — trgovci iz Goražda
DOI:
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.35-10Abstract
Mada se za sve goraždanske trgovce iz vremena vojvode Sandalja Hranića Kosače (1393-1435) može smatrati da su oni njegovi ljudi, trgovac Radašin Zlatarić je jedan od rijetkih, i inače među trgovcima kao slojem bosanskog feudalnog društva, koji je ostao izrijekom zabilježen u sačuvanim izvorima da je čovjek moćnoga vojvode. Po nepisanom običaju, u tom svojstvu takve
ljude u srednjem vijeku, i kada su naizgled sitni ljudi u pitanju, tek u nekoj zabilježenoj problematičnoj situaciji prepoznajemo i nešto bolje određujemo u odnosu prema poznatoj vlasteli i velmožama. Bilježenje Radašina Zlatarića kao čovjeka Sandalja Hranića učinjeno je u specifičnim okolnostima kada je vojvoda morao da pominje i brani pred Dubrovčanima njegove interese kao svoje vlastite. Taj momenat, kao i ključno određenje, relativno dobar izraz u izvorima koji može ponuditi informaciju više u odnosu na već poznato i popraviti neke nepreciznosti koje je proizvela interpretacija dosad poznatog, dovoljan su razlog da se Zlatarićima podari koji red više na ovome mjestu.
Downloads
Literaturhinweise
Ćuk, R. 1999, Pljevlja i pljevaljski kraj u dubrovačkoj arhivskoj građi. Glasnik Zavičajnog muzeja 1, Pljevlja 1999, 55-67.
Dinić-Knežević, D. 1970, Petar Pantela - trgovac i suknar u Dubrovniku. Godišnjak Filozofskog fakulteta XIII/1, Novi Sad 1970, 87-144.
Hrabak, B. 1955, Prošlost Pljevalja po dubrovačkim dokumentima do početka XVII stoleća. Istorijski zapisi VIII/XI 1-2, Titograd 1955, 1-38.
Hrabak, B. 1997. Goražde od XIV do XVI veka. Jugoslovenski istorijski časopis XXX/2, Beograd 1997, 17-40.
Kovačević.D. 1959, Prilog proučavanju zanatstva u srednjovjekovnoj Bosni. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 10, Sarajevo 1959. 279-296.
Kovaćević, D. 1961, Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni. Naučno društvo Bosne i Hercegovine, Djela 18, Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka 13, Sarajevo 1961.
Kovačević-Kojić, D. 1971, O izvozu voska iz srednjovjekovne Srbije i Bosne preko Dubrovnika. Istorijski časopis 18. Beograd 1971, 143-153.
Kovačević-Kojić, D. 1978, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. Veselin Masleša, Biblioteka Kulturno nasljeđe, Sarajevo 1978.
Kurtović, E. 1998, “Državni depozit” (Depozit banice Anke, Sandalja Hranića i Katarine u Dubrovniku 1406.-1413.godine). Prilozi Instituta za istoriju 28, Sarajevo 1998, 57-103.
Lexicon latinitatis medii aeui lugoslaviae. Zagreb 1979.
Marević, J. 2000, Latinsko-hrvatski enciklopedijski rječnik. II, svezak, Marka-Matica hrvatska, Velika Gorica-Zagreb 2000.
Poimenični popis sandžaka Vilajeta Hercegovina, (Uvod, prevod, napomene i registre priredio Ahmed S. Aličić)”. Orijentalni institut, Monumenta Turcica historiam Slavorum Meridionalium illustrantia, Tom VI, Serija II, Defteri 3, Sarajevo 1985.
Tošić, Đ. 1987, Trg Drijeva u srednjem vijeku. Veselin Masleša, Biblioteka Kulturno nasljeđe, Sarajevo 1987.
Voje, I. 1976, Bosanski svinec v kreditni trgovini srednjeveškega Dubrovnika. Zgodovinski časopis XXXII/l-2, Ljubljana 1976, 37-59.
Šunjić, M. 1996, Mjere, novac, zarade i cijene na dalmatinsko-bosanskom području (XIV. i XV. st.). I. dio. Radovi Hrvatskog društva za znanost i umjetnost 4, Sarajevo (1996), 37-74.
Živković, P. 1986, Ekonomsko - socijalne promjene u bosanskom društvu u XIV. i XV. stoljeću (Utjecaj primorskih gradova na ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u 14. i 15. stoljeću. Pojava građanske klase i novog plemstva), Univerzal, Biblioteka Istorija i revolucija, Tuzla 1986.
Downloads
Veröffentlicht
Ausgabe
Rubrik
Lizenz
Copyright (c) 2025 Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja
Dieses Werk steht unter der Lizenz Creative Commons Namensnennung - Nicht-kommerziell 4.0 International.
