Problem ubikacije Bestoenske biskupije (Ecclesia Bestoensis) – prilog poznavanju ranog kršćanstva na tlu Bosne i Hercegovine
##doi.readerDisplayName##:
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.52-176Ključne riječi:
kasna antika, rano kršćanstvo, Bestoenska biskupija, Bestoenski municipijum, biskup AndreasSažetak
O postojanju bestoenske biskupije zna se samo na osnovu akata dva salonitanska sabora iz 530. i 533. godine. Njen biskup Andrija (Andreas) prisustvovao je u oba navrata, prilikom kojih su on i njegova dijeceza imali značajnu ulogu u vođenim diskusijama. Prvi put, bestoenska biskupija spominje se u uvodnom govoru Honorija II 530. godine, gdje se navodi da je u njoj vladalo veliko siromaštvo, te da nije mogla pomoći ne samo drugima nego ni samoj sebi. U drugom slučaju, na saboru 533. godine, Andrija je zatražio od Honorija II da se bestoenska biskupija od mjesta Kopele (Copella) i Arene (Arena), pa sve do gradova i bazilika za koje je on nadležan podijeli i na tom području postavi još jedan biskup, a sve u cilju bolje skrbi nad sveštenstvom i stanovništvom koje se nalazi pod njegovom jurisdikcijom.
##plugins.themes.default.displayStats.downloads##
##submission.citations##
Izvori
Ravennatus Anonymus 1860, Cosmographia, u: Ravennatis Anonymi Cosmographia et Guidonis Geographica, ur. M. Pinder i G. Parthey, Berlin 1860.
Ravennatus Anonymus 1990, Cosmographia, u: Ravennatis Anonymi Cosmographia et Guidonis Geographica, ur. J Schnetz, Itineraria Romana II, Stuttgart 1990.
Škrivanić, Gavro A. prir. 1974, Tabula Peutingeriana Monumenta cartographica Jugoslaviae. Jugoslovenske zemlje na Pojtingerovoj karti, Posebna izdanja, knj. 17, Istorijski institut, Beograd 1974, 33-60.
Zosimus papa 1845, Epistolae et decreta, in: Patrologia Latina, XX, J.–P. Migne, Pariz 1845, col. 639-686.
Literatura
Alfoldy, G. 1965, Bevolkerung und Gesellschaft der romischen Provinz Dalmatien, Budapest 1965.
Čović, B. ur. 1988, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom I–III; Mape 1–4, Sarajevo 1988.
Basler, Đ. 1972, Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1972.
Basler, Đ. 1986, Kršćanska arheologija, Crkva na kamenu, Mostar 1986.
Bojanovski, I. 1974, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Djela, knjiga XLVII, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 2, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1974.
Bojanovski, I. 1978, Prilozi za topografiju predrimskih i rimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji (s posebnim obzirom na područje Bosne i Hercegovine), II – Prethistorijska i rimska cesta Narona – Sarajevsko polje s limitrofnim naseljima, Godišnjak, knjiga XVII, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 15, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1978, 51-125 + Pr. I + Tbl. I-VI.
Bojanovski, I. 1988, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Djela, knjiga LXVI, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 6, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988.
Čače, S. 1995, Civitates Dalmatiae u “Kozmografiji” Anonima Ravenjanina, Katalozi i monografije 3, Zadar 1995.
Ćeman, M. H. 2000, Res publica Aquarum S..., u: Monografija Ilidža, Općina Ilidža, Sarajevo 2000, 123-170.
Ćurčić, V. 1900, Gradina na vrelu Rame, prozorskog kotara, GZM, god. XII, sv. 1, 1900, 99-118 + Tbl. I-VI.
Dodig, R. 2009, Rimski spomenici iz Delminijskog municipija, Arheološki radovi i rasprave 16, 2009, 47-66 + Tbl. I-IV.
Hoffer, A. 1893, Rimski natpis iz Fazlića, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. V, sv. 2, 1893, 321-323.
Hoffer, A. 1895, Nalazišta rimskih starina u travničkom kotaru, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. VII, sv. 1, 1895, 43-62.
Imamović, E. 1977, Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1977.
Jarak, M. 1994, Povijest starokršćanskih zajednica na tlu kontinentalne Hrvatske – The history of early christian communities in continental Croatia, u: Demo, Ž. (ur.), Od nepobjedivog boga sunca do sunca pravde. Rano kršćanstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj, Zagreb 1994, 17-39, 155-179.
Klaić, N. 1967. Historia Salonitana maior, Posebna izdanja srpske akademije nauka i umetnosti, knjiga CCCXCIX, Odeljenje društvenih nauka, knjiga 55, Beograd 1967.
Klaić, V. 1882 (1990), Povijest Bosne (fototip izdanja iz 1882. godine), Sarajevo 1882 (1990).
Kujundžić, I. 1916, Najnovije rimske iskopine u Mošunju, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. XXVIII, sv. 3–4, 1916, 477-496.
Kujundžić, I. 1932–1933, O položaju rimskog municipija Bistue nova u Bosni, Vrhbosna, god. XLVII, br. 10–11, 1932, 253-261.
Liebeschuetz, W. 2001, The end of the ancient city, u: Rich, J. (ur.), The city in late antiquity, Leicester – Nottingham Studies in Ancient Society, Volume 3, London – New York 2001, 1-49.
Mesihović, S. 2007, Dezidijati, Sarajevo (u rukopisu). Dopunjena verzija doktorske disertacije: Dezidijati: kulturna i narodnosno-politička zajednica u Iliriku i osvajanja Oktavijanova doba, Zagreb 2007.
Mesihović, S. 2008, INSCRIPTIONES LATINARVM SARAEVONENSIS (sa kraćim pregledom naseobinske kulture u antičko doba) – doprinos historiji sarajevskog područja u antičko doba, Historijska traganja I, 2008, 9-68.
Mesihović, S. 2011, Antiqui homines Bosnae, Sarajevo 1974.
Migotti, B. 1992, Ranokršćanska biskupija Scardona (Skradin), Prilozi Instituta za arheologiju 9, 1992, 101-112.
Miller, K. 1916, Itineraria Romana: Romische Reisewage an der Hand der Tabula Peutingeriana, Stuttgart 1916.
Pašalić, E. 1953a, Novi prilozi poznavanju rimskih cesta u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, n. s., sv. VIII, 1953, 277-287 + Skica 1-4. + Tbl. I-II.
Pašalić, E. 1953b, Antički tragovi iz okoline Bugojna i Gornjeg Vakufa, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, n. s., sv. VIII, 1953, 345-348.
Pašalić, E. 1959, Rimsko naselje u Ilidži kod Sarajeva, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, arheologija, n. s., sv. XIV, 1959, 113-136 + Tbl. I-V.
Pašalić, E. 1960. Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1960.
Pašalić, E. 1975, Sabrano djelo, Sarajevo 1975.
Paškvalin, V. 1979, Antički nimfej u Putovićima kod Zenice, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, arheologija, n. s., sv. XXXIV, 1979, 55-84.
Paškvalin, V. 2003, Kršćanstvo kasne antike u zaleđu Salone i Narone: Arheološka istraživanja
kasnoantičkog kršćanstva u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2003.
Patsch, K. 1897, Mali rimski nahođaji i posmatranja, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. IX, sv. 4, 1897, 511-537 + Tbl. I-II.
Patsch, K. 1902, Nahogjaji novca, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. XIV, sv. 3, 1902, 391-438 + karta.
Patsch, K. 1904, Prilog topografiji i povjesti Županjca – Delminiuma, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. XVI, sv. 3, 1904, 307-365.
Patsch, K. 1906, Arheološko-epigrafska istraživanja povjesti rimske provincije Dalmacije (VII dio), Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. XVIII, sv. 2, 1906, 151-181.
Patsch, K. 1914. Zbirke rimskih i grčkih starina u bos.- herc. Zemaljskom muzeju. (Sa 147 slika u tekstu i 138 2 table), Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. XXVI, sv. 1, 1914, 141-219.
Petrović, J. 1958, Arheološki referati iz Bugojna i Ljubije – Japra, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, arheologija, n. s., sv. XIII, 1958, 267- 271.
Petrović, J. 1960–61, Novi arheološki nalazi iz doline gornjeg Vrbasa, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, arheologija, n. s., sv. XV–XVI, 1960–61, 229-234.
Sergejevski, D. 1932, Spatantike Denkmaler aus Zenica, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. XLIV, sv. 2, 1932, 35-56 + Tfl. XVIIXXIV.
Skok, P. 1920, Studije iz ilirske toponomastike, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. XXXII, sv. 1, 1920, 29-46.
Škegro, A. 1999, Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije, Zagreb 1999.
Škegro, A. 2005, The Bestoen bishopric in the light of prior research, Arheološki vestnik 56, 2005, 369-389.
Škegro, A. 2008a, Bestoenska biskupija u svjetlu dosadašnjih istraživanja, u: Karamatić M. (ur.), Zbornik o Pavlu Anđeliću, Sarajevo 2008, 111-141.
Škegro, A. 2008b, Mukurska biskupija (Ecclesia Muccuritana), Povijesni prilozi 34, 2008, 9-26.
Škrivanić, G. 1974, Monumenta cartographica Jugoslaviae. Jugoslovenske zemlje na Pojtingerovoj karti, Posebna izdanja, knj. 17, Istorijski institut, Beograd 1974.
Truhelka, Ć. / Patsch, K. 1893, Iskopine u dolini Lašve 1893., Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. V, sv. 4, 1893, 685-707.
Truhelka, Ć. 1890, Rimski natpisi u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. II, sv. 2, 1890, 188-191.
Truhelka, Ć. 1892, Prilozi rimskoj arheologiji Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, god. IV, sv. 4, 1892, 340-365 + Tbl. I-VII.
Truhelka, Ć. 1931. Starokršćanska arheologija, Zagreb 1931.
Veletovac, E. 2013, Provincija Dalmacija u V stoljeću, magistarski rad, Sarajevo 2013.
Veletovac, E. 2014, Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini, Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), knjiga XVII/3, 2014, 277-299.
Zaninović, M. 1966, Ilirsko pleme Delmati (I dio), Godišnjak, knjiga IV, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 2, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1966, 27-92 + Karta I-II.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
##submission.license##
##submission.copyrightStatement##
##submission.license.cc.by-nc4.footer##
