Kasnobrončana zoomorfna plastika iz Dobrinja kod Visokog
##doi.readerDisplayName##:
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.34-3Sažetak
Lokalitet Dobrinje nalazi se na samom ulazu u Visočku kotlinu iz pravca sjeverozapada, na lijevoj strani rijeke Bosne i do sada nije zabilježen u arheološkoj literaturi. Otkrio ga je 2001. godine Ilhan Dervović iz Visokog, inače odličan poznavalac starina ovog kraja i arheolog-amater, koji je i sakupio površinske nalaze te mi ih je ljubazno ustupio, kako bi mogli biti nacrtani i prezentirani arheološkim krugovima. Kod nalazišta, radi se zapravo o jednoj dosta strmoj, oko 30 m dugoj, padini iznad koje dominira velika kraška gromada, koja se u narodu naziva Stijena. Kraške gromade ovakve veličine nisu poznate iz bliže okolice. Nalazi su otkriveni prilikom zemljanih radova kada je vlasnik parcele Enver Jusić građevinskim strojem napravio tri usjeka, odnosno tri, oko 25 m duge terase u padini. U iskopanoj zemlji kao i u profilu dva niža usjeka nalazio se veliki broj keramičkih ulomaka, dok na trećoj terasi, koja se nalazi odmah ispod stijene, nije bilo nikakvih nalaza. I bez detaljnijeg čišćenja, u profilu prva dva, niža, usjeka, jasno su vidljiva najmanje tri kulturna sloja, koji se mogu pratiti gotovo cijelom duljinom odsječenih strana. Dubina odsječenih profila iznosi oko 1, 5 metar. Sadašnja izrazito strma konfiguracija terena ne predstavlja pogodan
položaj za naselje. Ipak je najvjerojatnije da je današnja strmina, nastala prilkom izgradnje pruge, koja prolazi neposredno ispod nalazišta, pri čemu je veći dio padine, odnosno najvjerojatnije platoa ispod stijene, jednostavno uklonjen.
##plugins.themes.default.displayStats.downloads##
##submission.citations##
Benac, A. 1956, Prethistorijska gradina Zecovi kod Prijedora. GZM n. s. A 11, 147–166.
Benac, A. 1962, Pivnica kod Odžaka i neki problemi kostolačke kulture. GZM n. s. A 17, 21–40.
Čović, B. 1962, Gradinsko naselje na Kekića Glavici. GZM n. s. A 17, 41–61.
Čović, B. 1965, Einleitung in Stratigraphie und Chronologie prahistorischer Gradinen in Bosnien. GZM n. s. A 20, 27–145.
Čović, B. 1983, Srednjobosanska kulturna grupa. U: Praistorija jugoslovenskih zemalja (PJZ) IV: Bronzano doba, 433–461.
Čović, B. 1983b, Prelazna zona. U: Praistorija jugoslovenskih zemalja (PJZ) IV: Bronzano doba, 390–421.
Čović, B. 1984, Umjetnost kasnog bronzanog i starijeg željeznog doba na istočnoj jadranskoj obali i njenom zaleđu. U: A. Benac (ur.), Duhovna kultura Ilira, Simpozijum Herceg Novi. Centar za balkanološka ispitivanja, knj. 11, Sarajevo, 7–41.
Čović, B. 1987, Srednjobosanska grupa. U: Praistorija jugoslovenskih zemalja (PJZ) V: Željezno doba, 487–528.
Čović, B. 1987b, Grupa Donja Dolina–Sanski Most. U: Praistorija jugoslovenskih zemalja (PJZ) V: Željezno doba, 232–289.
Čurčić, V. 1902, Gradina an der Ramaquelle im Bezirke Prozor. WMBIH 8, 48–61.
Čurčić, V. 1908, Prehistoričke utvrde oko Sarajeva. GZM 20, 363–381.
Fiala, F. 1896, Die prahistorische Ansiedlung auf dem Debelo brdo bei Sarajevo. WMBIH 4, 38–72.
Gabrovec, S. 1984, Umetnost Ilirov v prazgodovinskem obdobju na področju severozahodne in severne Jugoslavije. U: A. Benac (ur.), Duhovna kultura Ilira, Simpozijum Herceg Novi. Centar za balkanološka ispitivanja, knj. 11, Sarajevo, 41–65.
Gavranović, M. 2004, Spätbronze- und Früheisenzeitliche Siedlung Pod bei Bugojno – Zentralbosnien. Magistarski rad, Institut für Prähistorische Archäologie, Freie Universität Berlin. Neobjavljeno.
Govedarica, B. 1982, Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradinskih naselja u jugozapadnoj Bosni. GCBI 20, 111–188.
Korošec, J. 1943, Noviji neobjavljeni predmeti predpovijesne zbirke: Nekoliko novih nalaza sa gradine „Grad“ iznad Semizovca. GZM 54, 56–60.
Korošec, J. 1951, Prazgodovinska naselbina na Ptujskem gradu. Ljubljana.
Marić, Z. 1961, Vis kod Dervente, naselje kasnog bronzanog doba. GZM n. s. A 15/16, 151–171.
Marić, Z. 1964, Donja Dolina. GZM n. s. A 19, 5–128.
Metzner-Nebelsick, C. 2002, Der „Thrako-Kimmerische" Formenkreis aus der Sicht der Urnenfelder- und Hallstattzeit im südöstlichen Pannonien. U: B. Hansel (ur.), Vorgeschichtliche Forschungen, Bd. 23.
Pahič, S. 1981, Brinjeva Gora 1953. AV 32, 71–141.
Radimsky, W. 1897, Der prahistorische Pfahlbau von Ripač bei Bihać. Der Pfahlbau und Artefacte. WMBIH 5, 29–124.
Raunig, B. 2004, Umjetnost i religija prahistorijskih Japoda. Centar za balkanološka ispitivanja, knj. 8, Sarajevo.
Rychner, V. 1995, Štand und Aufgaben dendrochronologischer Forschung zur Urnenfelderzeit. U: Beiträge zur Urnenfelderzeit nördlich und südlich der Alpen, Mainz, 455–487.
Trajković, Č. 1971, Kopilo, Zenica – praistorijska gradina. AP 13, 26–27.
Truhelka, Ć. 1904, Der vorgeschichtliche Pfahlbau im Savabette bei Donja Dolina (Bezirk Bosnisch-Gradiška). WMBIH 9, 3–171.
Truhelka, Ć. 1909, Der Pfahlbau von Donja Dolina. Nachtragsbericht über die Grabungen im Jahre 1904. WMBIH 11, 3–28.
Vinski-Gasparini, K. 1973, Kultura polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj. Zadar.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
##submission.license##
##submission.copyrightStatement##
##submission.license.cc.by-nc4.footer##
