“Kovač” Jurina

Autor(i)

  • Ante Milošević Muzejski i znanstveni savjetnik u mirovini, Split/Sinj

##doi.readerDisplayName##:

https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.34-9

Sažetak

Različiti oblici stećaka najčešći su nadgrobni spomenici kasnoga srednjeg vijeka zapadnoga Balkana. Do danas ih je preostalo oko 70.000, no, uprkos količini, na bitna pitanja u njihovim izučavanjima još uvijek nema općeprihvatljivih odgovora. Jedno od takvih pitanja je i ono koje se odnosi na njihovo radioničko porijeklo, odnosno na majstore koji su ih klesali. Kao “kovači” ostali su zapisani tek na dvadesetak spomenika, s time da dosadašnja literatura koja je obrađivala tu problematiku gotovo ne navodi “kovača” Jurinu koji je zabilježen na jednome stećku iz okolice Imotskoga. Riječ je o sljemenjaku koji pripada visokim, izrazito monumentalnim nadgrobnicima s naglašenim krovnim dijelom i lučno povijenim hrbtom sljemena. Gotovo u pravilu, takvi  stećci su ukrašeni i položeni na pločasti postament. S obzirom na njihovu uočljivu tipološku osebujnost među svim nadgrobnim spomenicima ovakvoga oblika, te s obzirom na njihovu koncentraciju na prostoru današnje Dalmacije nazvali smo ih sljemenjacima dalmatinskog tipa. Tipološkom i ikonografskom analizom utvrđena im je šira rasprostranjenost na cetinskom i imotskom području u Dalmaciji, te na prostoru Duvanjskog i Kupreškog polja u jugozapadnoj Bosni. 

##plugins.themes.default.displayStats.downloads##

##plugins.themes.default.displayStats.noStats##

##submission.citations##

Cirković, S. 1964, Istorija srednjovekovne bosanske države. Srpska književna zadruga, Beograd 1964.

Cućković, V. 1970, Uloga i značaj porote u dubrovačkoj praksi XIV i XV veka. Godišnjak Pravnog fakulteta 18, Sarajevo 1970., 331-354.

Dinić, M. 1967, Humsko-trebinjska vlastela. Srpska akademija nauka i umetnosti, Posebna izdanja 397, Odeljenje društvenih nauka 54, Beograd 1967.

Kapetanić, N. 1999, Podjela zemlje u Vitaljini u 15. stoljeću. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 37, Dubrovnik 1999., 9-31.

Kapetanić, N. / Vekarić, N. 2002, Konavoski rodovi 2. Posebna izdanja Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Prilozi povijesti stanovništva Dubrovnika i okolice X/2, Dubrovnik 2002.

Nedeljković, B. 1978, Mešovita porota. Dubrovačka dokumenta XIV i XV veka o pograničnoj poroti. Miscellanea XVH/6, Beograd 1978., 7-180.

Tošić, Đ. 1998, Trebinjska oblast u srednjem vijeku. Srpska akademija nauka i umetnosti, Istorijski institut, Posebna izdanja 30, Beograd 1998.

Truhelka, Ć. 1917, Konavoski rat (1430-1433). Glasnik Zemaljskog muzeja 29, Sarajevo 1917., 145-211.

Zivković, P. 1981, Tvrtko II Tvrtković. Bosna u prvoj polovini XV stoljeća. Institut za istoriju, Studije i monografije, Sarajevo 1981.

Zivković, P. 1986, Ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u XIV. i XV. stoljeću (Utjecaj primorskih gradova na ekonomsko-socijalne promjene u bosanskom društvu u 14. i 15. stoljeću. Pojava građanske klase i novog plemstva). Univerzal, Biblioteka Istorija i revolucija, Tuzla 1986.

##submission.downloads##

Objavljeno

2025-05-30

Broj časopisa

Rubrika

Članci

##submission.howToCite##

“Kovač” Jurina. (2025). Godišnjak Centra Za balkanološka Ispitivanja, 34, 253-268. https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.34-9