Kulturno-povijesni utjecaji u kulturnoj umjetnosti Dezidijata u rimsko doba
DOI:
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.34-7Abstract
Cultural-historical influences coming from different cultural and geographical areas of the Classical World, Mediterranean and Asia Minor, as well as Continental parts of Greece, Thrace and Danubian basin (Map 3) can be studied and followed in their diversity in the period of Roman rule, from the 2nd to the 4th centuries AD. This can be done through iconography of the preserved deities (Tab.1,1.2; 2,1.2; 6,1.2) found in the territory of the Desitiates. In a certain way, a great help in studies of cultural influences and cultic art of the Desitiates, is their necropolis at Kamenjača in Breza. This necropolis, considering its finds, especially the sepulchral ones, as well as historical-epigraphic and others, shows its important cultural-historical and scientific character from the periods of the late La Tene and early Roman Empire (Tab.5,3-6; 7,3). This means that the necropolis in its chronology encompasses a period of six centuries, three of them from the La Tene period, and three from the period of Roman rule. Thus, in the historical period of three centuries of the Desitiates’ independence, we can find their definitely developed indigenous religion, myths or Pantheon, which could, according to cultural specifications, correspond with major religions - Greek and Italic. This can easily bee seen in the Roman cultic art, in the sculpture of cultic reliefs, (Tab.1,1.2; 2,1.2) from the end of the Hellenism, and under its influence (Tab.1,1), as well as under influences of Italic culture (Tab.1,2; 2,1.2; 6,1).
In the period of romanisation of Illyrians, especially that of the Romans’ keen enemies Desitiates, they started more openly to show their religion, although more through the cultic iconography of Greek Pan then the Italic Sylvanus (Tab.1,1), or Greek Artemis (Tab.2,1), and Italic Sylvia (Silvia, Diana), what might have its reason in a closer spiritual connection of Desitiates with the Greeks from the Adriatic. Besides, severe wars, and afterwards very difficult romanisation by the end of the lBt and beginning of the 2nd centuries AD, were the reasons for a more difficult acceptance of the Roman civilisation and culture. In that way they confronted the image of their protector of the woods and agriculture, i.e. their major deity, with the Greek goat-like Aegipan — Sylvanus (Tab.1,1) in a syncretism with a closely related deity from the canonic iconography of the classical Greek reliefs, which was not known in the monuments from parts of Dalmatia. In this sense, the Desitiates could be considered as ethnically more Progressive and stronger tribe than other Illyrian tribes. Their leadership in the all-Illyrian war against Romans is the best testimony of that. Hovvever, unlike Liber - Dionysius under the influence of Greeks tradition (Tab.6), the Italic influence of the Roman cultic art is more visible in the altar fragment, or cult ara (Tab.2,2). Thus, besides the Greek influence of cultic iconography and images in reliefs, the Italic influence is also present, which appears more intensively with the Roman occupation, and especially with romanisation of the population. This also affected Desitiates in representation of their deities (Tab.1,1.2).
Downloads
References
Benac, A. 1987, O etničkim zajednicama starijeg željeznog doba u Jugoslaviji, Pojam etničke zajednice. PJZ, V, Sarajevo.
Bojanovski, I. 1988, Bosna i Hercegovina u antičko doba. GCBI ANUBiH, Sarajevo; Desitiati. ALBiH, Tom 1, Sarajevo.
Cambi, N. 1982, Sarkofag iz Šipova. Godišnjak OBI XX/18, ANUBiH, Sarajevo.
Čović, B. 1987, Srednjobosanska grupa. PJZ, V, Sarajevo.
Čović, B. 1988, Desitiati. ALBiH, Tom 1, Sarajevo.
Cremošnik, I. 1953, Izvještaj o iskopavanjima u Rogačićima kod Blažuja. GZM, n. s. VIII, Sarajevo.
, Totenmahldarstellungen auf römischen Denkmalern in Jugoslavien. Jahresheften des Österreichischen Archäologischen Institutes, Band XLIV, Wien.
Gabričević, B. 1954, Sarajevski medaljon s prikazom tračkog konjanika. GZM, n. s. A, IX, Sarajevo.
, Olovna pločica s predstavom dunavskih konjanika iz Velike Obarske. ČGT IX, Tuzla.
Imamović, E. 1977, Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine. Veselin Masleša, Sarajevo.
Katičić, R. 2004, Mitski sloj legende o junaku Diomedu. Godišnjak CBI XXX, ANUBiH, Sarajevo.
Kirigin, B. 2002, Novosti o Grcima u Dalmaciji. Godišnjak CBI, ANUBiH, Sarajevo.
Marić, R. 1933, Antički kultovi u našoj zemlji. Zadužbina Luke Celovića Trebinjca 4, Beograd.
Marić, Z. 1973, Daorsi. Godišnjak CBI X, ANUBiH, Sarajevo.
, Ošanići – Centar Daorsa – kulturno-historijske značajke. Jadranska obala u protohistoriji, Simpozij u Dubrovniku, AI, Zagreb.
Marin, E. 1980, O antičkim kultovima u Naroni. Znanstveni skup Metković, VHAD, Split.
, Novi helenistički nalazi iz Salone i Narone. Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana. Zbornik radova znanstvenog skupa, Književni krug, Split.
Marović, I. 1976, L’Elmo greco-illirico. Jadranska obala u protohistoriji, Simpozij u Dubrovniku, AI, Zagreb.
Medini, J. 1980, Sabazijev kult u rimskoj provinciji Dalmaciji. VAHD, LXXTV, Split.
Novotny, E. 1894, Zanimljivi reljef o misterijama u bosansko-hercegovačkom Zemaljskom muzeju. GZM VI, Sarajevo.
Paškvalin, V. 1961, Bronzana votivna ruka iz Sasa. GZM, n. s. A, XV-XVI, 203-209.
, Kultovi u antičko doba na području Bosne i Hercegovine. GZM, n. s. A, XVIII, Sarajevo.
, Reljef Silvana i nimfi. GZM, n. s. A, XIX, Sarajevo.
, „Kamenjača“, Ul. 6. april, Breza kod Sarajeva — mlađeželjeznodobska i rimska dezidijatska nekropola. AP 17, Beograd.
, Antički nimfej u Putovićima kod Zenice. Prilog upoznavanju duhovne kulture autohtonog stanovništva. GZM, n. s. A, XXXIV, Sarajevo.
, Sepulkralni spomenici rimskog doba iz jugozapadne Bosne s atributima kulta Kibele i Dionisa. Zbornik I (1982-1983), Arheološka problematika zapadne Bosne, Sarajevo.
, Stele arhitektonske kompozicije u formi edikule iz Muzeja na Humcu kod Ljubuškog. 100 godina muzeja na Humcu (1884–1984), Zbornik radova muzeja na Humcu, Mostar.
/86, Dva reljefa s prikazom boga Libera iz jugozapadne Bosne. GZM, n. s. A, 40/41, Sarajevo.
, Arheološka kulturno-historijska problematika o grčko-rimskom kultu Dionisa-Libera i nalaza s teatarskom tematikom na području Bosne i Hercegovine. Antički teatar na tlu Jugoslavije, Zbornik radova, Novi Sad.
, Arheološko nalazište Ograja u Putovićima kod Zenice. GZM, n. s. A, 45, Sarajevo.
, Skulptorske i klesarske radionice u antičkim krajevima u zaleđu Salone i Narone. Godišnjak CBI XXXI, ANUBiH, Sarajevo.
, Ulomak antičkog reljefa iz Ilijaša kod Sarajeva. Hrvatska misao V, 19/20, Sarajevo.
, Helenistički sloj nekropole ilirsko-panonskog plemena Dezidijata na Kamenjači u Brezi kod Sarajeva. Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana. Zbornik radova znanstvenog skupa, Književni krug, Split.
, Inhumirani grob žene na Kamenjači u Brezi nekropoli predrimskih Dezidijata. Godišnjak CBI XXXII, ANUBiH, Sarajevo.
Patsch, C. 1894, Novi i revidirani natpisi. GZM VI, Sarajevo.
, Novi spomenici iz Županjac-Delminiuma. GZM IX, Sarajevo.
, Trački tragovi na Adriji. GZM XVIII, 463-467, Sarajevo.
, Zbirke rimskih i grčkih starina u B-H Zemaljskom muzeju. GZM XXVI, Sarajevo.
Raunig, B. 2004, Umjetnost i religija prahistorijskih Japoda. Centar za balkanološka ispitivanja, ANUBiH, Sarajevo.
Rendić-Miočević, D. 1955, Ilirske predstave Silvana na kultnim slikama s područja Dalmata (ikonografska studija). GZM, n. s. A, X, Sarajevo.
, Dva antička signirana reljefa iz radionice majstora Maksimina. ARR IV-V, Zagreb.
Rnjak, D. 1979, Od kulta do pozorišta. ATS, ATK, Antički teatar na tlu Jugoslavije, Koncepcija kataloga i uvodna studija, Novi Sad.
Sergejevski, D. 1939, Spätantike Denkmaler aus Zenica. GZM XLIV, sv. 2, Sarajevo.
, Rimski natpisi iz Bosne, Užičkog kraja i Sandžaka. Spomenik SAN XCIII, Beograd.
, Nove akvizicije odjeljenja klasične arheologije Zemaljskog muzeja u Sarajevu. GZM III, Sarajevo.
Skarić, V. 1926, Apollo-Tadenus. GZM XXXVIII, Sarajevo.
Todorović, J. 1974, Skordisci, istorija i kultura. Institut, Novi Sad-Beograd.
Tufi Rinaldi, S. 1971, Stele funerarie con ritratti di età romana nel Museo Archeologico di Spalato, Saggio di una tipologia strutturale. Lincei-Memorie Scienze Morali, ser. VIII, vol. XVI, 3, Roma.
Vulić, N. 1925, Nekoliko pitanja iz rimske prošlosti. Glas SKA CVTV/64, Beograd.
, Antički spomenici naše zemlje. Spomenik SAN XCVIII, Beograd.
Zaninović, M. 1976, Iliri i vinova loza. Godišnjak CBI XIII, ANUBiH, Sarajevo.
Downloads
Published
Issue
Section
License
Copyright (c) 2025 Veljko Paškvalin

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.





