Je li crkva u Bilimišću kod Zenice ranosrednjovjekovna građevina?
DOI:
https://doi.org/10.5644/33-9Abstract
For more than a century, the remains of relief sculptures from Christian churches in the territory of present-day Bosnia and Herzegovina have been present in archaeological and art-historical scholarship. These are most frequently dated to the Early Christian period, primarily to the 5th and 6th centuries, that is, the period during which the Eastern Goths ruled these regions (490–535). Consequently, emphasis has often been placed on this Germanic people as the principal agents behind the construction and decoration of these distinctive churches in the western Balkans.
However, the relatively large number of such sacred buildings across the region would imply the existence of numerous other finds of Gothic character, which, in fact, is not the case. Gothic coins have scarcely been discovered, and the previously expected examples of jewelry, in comparison to neighboring areas, are extremely rare. These unequivocal archaeological facts seriously challenge all assumptions regarding the dating of these structures and the possibility of the Goths as their builders.
On this occasion, we will briefly review only the most significant opinions that have been presented so far concerning this problem.
Downloads
References
Alföldy, G. (1965), Bevölkerung und Gesellschaft der römischen Provinz Dalmatien. Beitrag von Andreas Mócsÿ. Budapest 1965.
Arbeiter, A./Noack-Haley, S. (1999), Hispania Antiqua. Christliche Denkmäler des frühen Mittelalters vom 8. bis ins 11. Jahrhundert. Mainz 1999.
Basler, Đ. (1972), Architektur des spätrömischen Zeitalters in Bosnien und Herzegowina. Sarajevo 1972.
Basler, Đ. (1973), Gnostische Elemente in den Fundamenten der bosnischen Kirche. Problem der Herkunft und Alter der manichäischen Häresie in Bosnien. Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura. Zenica 1973.
Basler, Đ. (1984), Spätantike. In: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1984.
Basler, Đ. (1986), Christliche Archäologie. Mostar 1986.
Basler, Đ. (1987), Polygonale Umfriedung der Basilika in Zenica. Zbornik nadbiskupa Franića, Split 1987.
Basler, Đ. (1993), Spätantike und frühchristliche Architektur in Bosnien und der Herzegowina. Wien 1993.
Benac, A. (1967), Stećci. Beograd 1967.
Bešlagić, Š. (1982), Stećci – Kultur und Kunst. Sarajevo 1982.
Bojanovski, I. (1988), Bosna i Hercegovina u antičko doba. Djela ANUBiH 66. Sarajevo 1988.
Burić, T. (1992), Posljednji salonitanski klesari. Geneza predromaničke skulpture splitsko-trogirskog kruga. VAHD 85. Split 1992.
Caprin, G. (1905), Istria nobilissima. Trieste 1905.
Cambi, N. (2002), Antika. Zagreb 2002.
Cambi, N./Gamulin, A./Tonković, S. (1999), Starokršćanska bazilika u Zmijavcima. Split-Zmijavci 1999.
Chevalier, P. (1996), Ecclesiae Dalmatiae. Salona II, tom 1. Rome 1996.
Demo, Z. (1994), Ostrogothic Coinage from Collections in Croatia, Slovenia and Bosnia and Herzegovina. Ljubljana 1994.
Gaberschek, C. (1977), Scultura in Friuli. L’Alto Medioevo. Dai Longobardi ai Carolingi. Ed. Archivio Artistico del Friuli. 1977.
Gabričević, B. (1956), Detalj autohtone komponente u našoj antici. Mogućnosti 4. Split 1956.
Grobar, A. (1972), Le tiers monde de l’Antiquité à l’école de l’art classique et son rôle dans la formation de l’art du Moyen Âge. Revue de l’art 18. Paris 1972.
Grobar, A. (1974), Essai sur l’art lombard en Italie. Atti del convegno internazionale sul tema: La civiltà dei Longobardi in Europa – Roma-Cividale, 1971. Academia Nazionale dei Lincei, Roma 1974.
Ileic, C. (1996), L’Architecture religieuse carolingienne. Les formes et leurs fonctions. Paris 1980.
Hubert, J./Porcher, J./Volbach, H.F. (1968), L’Europe des invasions barbares. Milano 1968.
Jeličić, J. (1984), Tragovi ranokršćanske arhitekture od izvora do ušća rijeke Cetine. Cetinska krajina od prethistorije do dolaska Turaka. Split 1984.
Jurić, R. (1996), Istraživanja u crkvi Sv. Nikole u Povijani na otoku Pagu. Rađanje prvog kulturnog hrvatskog pejzaža. Zagreb 1996.
Jurković, M. (1996), Novigrad istarski između 7. i 12. stoljeća. Split 1996.
Klaić, N. (1967), Historia Salonitana Maior. Beograd 1967.
Maksimović, J. (1971), Srpska srednjovekovna skulptura. Novi Sad 1971.
Mandić, M. (2001), Hrvatska u karolinško doba. Split 2001.
Mamšić, B. (1985), Doprinos poznavanju ranosrednjovjekovne skulpture u Istri. Jadranski zbornik 12.
Matejčić, I. (1996), Tri priloga za prof. Petriciolija. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 36, Petriciolijev zbornik 2. Split 1996.
Miletić, N. (1978), Reflets des grandes invasions en Bosnie-Herzegovine. Problemi seobe naroda u Karpatskoj kotlini. Novi Sad 1978.
Miletić, N. (1982), Stećci. Beograd 1982.
Milošević, A. (1996), Sinj i Cetinska krajina u starohrvatsko doba. Split 1996.
Milošević, A. (2002), The Iron Cross of Dvigrad. Hortus Artium Medievalium 8. Zagreb-Motovun 2002.
Milošević, A. (2003), Scultura ornamentale del VII e VIII secolo nei Balcani occidentali. Hortus Artium Medievalium 9. Zagreb-Motovun 2003.
Nahrgang, K. (1940), Germanische Baudenkmaler des frühen Mittelalters. Mainz 1940.
Nikolajević, I. (1962), Skulptura srednjevekovnih crkava Bosne i Hercegovine. Zbornik radova Vizantološkog instituta 5. Beograd 1962.
Nikolajević, I. (1964), La sculpture ornamentale au XIIIe siècle en Bosnie et en Herzegovine. Zbornik radova Vizantološkog instituta 7/II. Beograd 1964.
Nikolajević, I. (1969), Reljefi iz Bilimišća, Zenica. Zbornik Svetozara Radojčića. Beograd 1969.
Nikolajević, I. (1970), Oltarna pregrada u Dabravini. Zbornik radova Vizantološkog instituta 12. Beograd 1970.
Nikolajević, I. (1973), Crkva u Bilimišću kod Zenice. Srednjovjekovna Bosna i Evropska kultura. Zenica 1973.
L’Orange, H. P. (1974), Il tempietto di Cividale e l’arte longobarda alla metà dell’VIII secolo. La civiltà dei Longobardi in Europa. Roma 1974.
Palol, de P./Ripoll, G. (1999), Die Goten. Geschichte und Kunst in Westeuropa. Augsburg 1999.
Pašalić, E. (1960), Antička naselja u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1960.
Paškvalin, V. (2003), Kršćanstvo kasne antike u zaleđu Salone i Narone. Sarajevo 2003.
Patsch, C. (1904), Archäologisch-epigraphische Untersuchungen zur Geschichte der römischen Provinz Dalmatien, WMBH 9. Sarajevo 1904.
Perojević, M. (1991), Ban Borić i ban Kulin. Povijest Bosne i Hercegovine, knj. 1. Sarajevo 1991.
Radimski, K. (1892), Crkvena razvalina kod Dabravine u kotaru visočkom u Bosni. GZM 4. Sarajevo 1892.
Rapanić, Ž. (1982), Majstori-klesari. Arheološka istraživanja na otocima Cresu i Lošinju, izd. HAD-a 7. Zagreb 1982.
Rapanić, Ž. (1987), Predromaničko doba u Dalmaciji. Split 1987.
Rhoira, G. T. (1901), Le origini dell’architettura longobarda. Vol. I. Roma 1901.
Roth, H. (1986), Kunst und Handwerk im frühen Mittelalter. Stuttgart 1986.
Russo, E. (1974), Studi sulla scultura paleocristiana e altomedievale. Il sarcofago dell’arcivescovo Grazioso in S. Apollinare in Classe. Studi Medievali 3/15. Spoleto 1974.
Schlunk, H./Hauschild, T. (1978), Hispania Antiqua. Die Denkmäler der frühchristlichen und westgotischen Zeit. Mainz 1978.
Sergejevski, D. (1956), Dabravina. Sarajevo 1956.
Tavana, S. (1990), Il Tempietto Longobardo di Cividale. Udine 1990.
Truhelka, C. (1892), Prilozi rimskoj arheologiji Bosne i Hercegovine. I. Rimska zgrada u Zenici. GZM 4. Sarajevo 1892.
Truhelka, C. (1895), Die christlichen Denkmäler Bosniens und der Herzegowina. Römische Quartalschrift 9. Roma 1895.
Truhelka, C. (1914), Osvrt na sredovječne kulturne spomenike Bosne. GZM 26. Sarajevo 1914.
Vežić, P. (2002), Sveti Donat. Rotonda Sv. Trojstva u Zadra. Split 2002.
Vinski, Z. (1978), Novi ranokarolinški nalazi u Jugoslaviji. VAM 3/10-11. Zagreb 1978.
Wenzel, M. (1965), Ukrasni motivi na stećcima. Sarajevo 1965.
Werner, J. (1961), Ranokarolinška pojasna garnitura iz Mogoijela kod Čapljine (Hercegovina). GZM 25-26. Sarajevo 1961.
Wilkes, J. J. (1969), Dalmatia. London 1969.
Downloads
Published
Issue
Section
License
Copyright (c) 2025 Ante Milošević
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
