Pedeset godina Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

Sažetak

Balkanologija ima dugu tradiciju u Bosni i Hercegovini. Njeni počeci i razvoj usko su vezani za snažni talas evropeizacije i  modernizacije sveukupnog života kojim je ovo područje bilo preplavljeno  nakon austrougarske okupacije Bosanskog vilajeta 1878. godine. Ne ulazeći u pitanje  legaliteta austrougarske politike u BiH koja je od početka bila jasno usmjerena ka  priključenju ovog prostora Monarhiji, što je aktom aneksije 1908. godine i formalno pokazano, treba naglasiti činjenicu da je Bosna i Hercegovina u ovom periodu naučno i kulturno snažno napredovala u odnosu na druge krajeve otomanskog Balkana,
kako na one koji su se već bili osamostalili, tako i na one koji su još uvijek bili pod osmanskom vlašću. Balkanološki institut koji je već 1904. godine vizionarski osnovao Karl Patsch bio je prva institucija te vrste na području jugoistočne Evrope. Mada nije bio dugoga vijeka, djelatnost tog instituta, a naročito kontinuirana aktivnost njegove matične organizacije, Zemaljskog muzeja,
umnogome su doprinijeli da Sarajevo postane važno izvorište novih istraživačkih ideja i stremljenja. U tom kontekstu treba posmatrati i nastanak Centra za balkanološka ispitivanja u Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Početak rada
ove institucije, 1963. godine, bilo je velika inovacija u domenu balkanologije, ali do toga sasvim sigurno ne bi došlo da nije bilo dugog i vrijednog iskustva iz prethodnog perioda. Cjelovit pregled razvoja balkanologije u Sarajevu
dat je u dvije edicije koje su izdate 1983.1  i 2013.2 godine povodom obilježavanja 20. i 50. godišnjice Centra, te nema potrebe da se na to ovdje detaljnije osvrćemo. U narednom tekstu  ćemo se prije svega koncentrisati na aktivnosti i  razvoj samog Centra, a  odmah treba naglasiti da u proteklih 50 godina ova institucija nije uvijek djelovala u optimalnim uslovima, već je u punoj
mjeri dijelila sudbinu šire zajednice i okolnosti koje nisu uvijek bile naklonjene ni kulturi, ni nauci. Cjelokupna dosadašnja djelatnost Centra za balkanološka ispitivanja može se podijeliti u tri osnovne etape: period afirmacije (1963–1992),
period stagnacije (1992–1998) i period obnove (1998–2013). Prije nego pređemo na konkretno razmatranje osnovnih karakteristika navedenih razvojnih faza potrebno je iznijeti neke bitne elemente koncepcije i radne strukture ove, po mnogo
čemu jedinstvene naučne organizacije.