About the Origin of Land Division in Gornji Rujani (The Reverse and Merological Analysis of the Austro-Hungarian Cadastre)

##plugins.themes.academic_pro.article.sidebar##

Published Apr 26, 2022
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH-50.157
Download
PDF (Bosanski)
Statistic
No. 50 (2021): Godišnjak / Jahrbuch

##plugins.themes.academic_pro.article.main##

Marko Rimac

Abstract

This article is written on the basis of a reverse analysis of the Austro-Hungarian land survey for the cadastral community of Rujani in Livanjsko polje from 1883. The size of cultivable land in the hands of individual owners and tenants is determined on the basis of cadastral maps and parcel registers. According to the analysis of the location of parcels that compose such owners (aga’s) shares and (serf) possessions cohesive ownership-possession complexes are derived. Such ownership-possession complexes are compared with the hypothesis that the village of Gornji Rujani has preserved the land division from the early Ottoman and pre-Ottoman, even early medieval, period. Such land divisions, of the Gewannflur (i. e. Common field) and Langstreifenflur type that is determined in Gornji Rujani, are met in the areas in Europe influenced by Carolingian and post-Carolingian colonization. It is concluded that such type of land division is based on social-economic development of early medieval Croatia when villages comprised of calibrated villain or serf crofts (ždrijeb in Croatian) emerge after the collapse of the manorial system. They are mostly well known from the sources from the area of Zadar and Šibenik (ždrijeb sized 30 and 32 gonjajs of Zadar i.e. Croatian or Slavic gonjaj) and the results of the metrological analysis of the land division of Gornji Rujani point to the possibility that the rules of land division from that areas were widespread on the area possibly matching the spatial coverage of the early medieval Croatia engulfed by Carolingian expansion.

##plugins.themes.academic_pro.article.details##

Creative Commons License

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.

How to Cite
Rimac, M. (2022). About the Origin of Land Division in Gornji Rujani (The Reverse and Merological Analysis of the Austro-Hungarian Cadastre). Godišnjak Centra Za balkanološka Ispitivanja, (50), 187–214. https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH-50.157

References

  1. Meitzen, A. 1895, Siedelung und Agrarwesen der Westgermanen und Ostgermanen, der Kelten,
  2. Romer, Finnen und Slawen, Vol. I-III Berlin: Wilhelm Hertz.
  3. Ančić, M. 2019, Gradu kmeti ili iobagiones castri kao element društvene strukture Hrvatskog kraljevstva, Miscellanea Hadriatica et Mediterranea, 6, 35-132.
  4. Anzulović, I. 2002, Ponovno o selu Korlatu, Zadarska smotra, Časopis za kulturu, znanost i umjetnost, vol. LI, Zadar, 219-238.
  5. Anzulović, I. 2019, Srednjovjekovna sela i hrvatsko plemstvo na polačkome području, Polački kraj u prošlosti i sadašnjosti. Zbornik radova, Ogranak Matice hrvatske u Zadru, 21-110.
  6. Barada, M. 1957, Starohrvatska seoska zajednica, Zagreb: HAZU.
  7. Belenyesi, M. 1969, Hufengrosse und Zugtierbestand der Klauberlichen Betriebe in Ungarn im 14-15. Jh., Viehwirtschaft und Hirtenkultur: Ethnographische Studien (ur. Laszlo Foldes) Budapestt: Akademiai Kiado, 1969, 460-502.
  8. Belenyesi, M. 2012, Fejezetek a kozepkori anyagi kultura tortenetebol II., L’Harmattan Konyvesbolt Budapes 2012.
  9. Belenyesyne Sarosi, E. 2013, Landscape and settlements in the Kecskemet region, 1300-1700, PhD Thessis Budapest: Central European University. Bloch, M. 1970, French Rural History. An Essay on its Basic Characteristics, University od California Press: Oakland.
  10. Bratanić, B. 1954, Nešto o starosti pluga kod Slavena: uspomeni Lubora Niederlea 1865-1944, Zbornik radova: knjiga 2, Zagreb: Sveučiliše u Zagrebu, Filozofski fakultet, 277-306.
  11. Bratanić, B. 1939, Oraće sprave u Hrvata: oblici, naivlje, raširenje; Publikacije Etnološkog seminara Sveučiliša u Zagrebu 1, Zagreb.
  12. Brather, S. 2008, Archaologie der westlichen Slawen, Erganzungsbande zum Reallexikon der Germanischen Alterumskunde, band 61, Berlin-New York: Walter de Gruyter.
  13. Bromlej, J. V. 1964, Stanovlenie feoudalizma v Horvatii, Izdatel‘stvo “Nauka”: Moskva.
  14. Čović, B. (ur.) 1988, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine Tom. III, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  15. Dodgshon, R. A. 1973, The nature and development of Infield-Outfield in Scotland, Transactions of the Institute od British Geographers, no. 59, 1-23.
  16. Džaja, P. 2000, Hrvati – katolici livanjskog kraja, Vikarijat Banjalučke biskupije: Zagreb.
  17. Džaja, P. 1998, Hrvati u Donjim Rujanima, Vlastita naklada: Zagreb.
  18. Đurđev, B. i dr. 1957, Kanuni i kanun-name za Bosanski, Hercegovački, Zvornički, Kliški, Crnogorski i Skadarski sandžak, Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu, Monumenta Turcica historiam Slavorum Meridionalium illustrantia – Tomus primus, Zakonski spomenici sv. 1.
  19. Hafizović, F. 2014, Opširni popis timara mustahfiza u tvrđavama Kliškog sandžaka iz 1550. godine, Sarajevo: Naučno istraživački institut „Ibn Sina“.
  20. Haudricourt A.-G./Delamarre M. J.-B. 1986, L’Homme et la charue a travers le monde, Lyon: la Manufacture, L’Homme et la nature, 23. izdanje.
  21. Ilešić, S. 1950, Sistemi poljske razdelitev na Slovenskem, Ljubljana: Slovenska akademija znanosti in umetnosti.
  22. Jakšić, N. 2008, Il ruolo delle antiche chiese rurali nella formazione del ducato croato medievale, Hortus artium medievalium, 103-112.
  23. Jurković, I. 2006, Vrhrički i Hlivanjski plemeniti rod Čubranića do sredine 15. stoljeća; njihov društveni položaj, prostorni smještaj, posjedi i gospodarska moć, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti avoda za povijest HAZU, br. 24, Zagreb, 25-69.
  24. Kolanović, J. 1995, Šibenik u kasnome srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga.
  25. Krenzlin, A. 1983, Beitrage zur Kulurlandschaftgenese in Mitteleuropa. Gesammelte Aufsatze aus vier Jahrzenten, Wiesbaden: Franz Steiner Verlag gmbh.
  26. Laszlovszky, J. 1999, Field systems in medieval Hungary, ...The Man of Many Devices, Who Wandered Full Many Ways... Festschrift in Honor of Janos M. Bak, Budapest: CEU Press.
  27. Marić, M. 2003, Ranosrednjovjekovne ostruge iz Lištana kod Livna, Starohrvatska prosvjeta, III, sv. 30, Split, 177-184.
  28. Marić, M. 2006, Pregled dosadašnjih rezultata arheološkog iskopavanja u Lištanima kraj Livna,
  29. Hercegovina, br. 20, Mostar, 25-40.
  30. Marić, M. 2009, Preliminarni izvješaj sa zaštitnih arheoloških istraživanja lokaliteta Podvornice u selu Lipa (Livanjsko polje), Hercegovina, br. 23, Mostar, 177-186.
  31. Marić Baković, M. 2020, Burial customs based on the example of the medieval community in Lištani on the Livno Field, Life and death in medieval and early modern times, Zbornik instituta za arheologiju Vol. 14, Zagreb, 109-128.
  32. Nitz, H.-J. (ur.) 1974, Historisch-geneische Siedlungsforschungen: Genese und Typen landlichen Siedlungen und Flurformen, Wege der Forschung Band 300, Darmstadt: Wissenschaftlichen Buchgesellschaft. Nitz, H.-J. 1994, Historische Kolonisation und Plansiedlung in Deutschland (ur. Gunther Beck), Ausgewahlte Arbeiten, Band 1, Kleine Geographische Schrifen Band 8, Dietrich Reimer Verlag Berlin. Oosthuizen, S. 2005, New Light on the Origins of Open-field Farming? Medieval Archaeology, vol. 49, – Issue 1, 165-193.
  33. Oosthuizen, S. 2007, The Anglo-Saxon kingdom of Mercia and the origins and distribution of common fields, Agriculural history review vol 55/II, 153-180.
  34. Perić, M. 2019, Gornji i Donji Rujani u doba Osmanlija: završni rad, mentor Marko Rimac, Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet, Split.
  35. Perković, T. 2014, Livanjski kraj u doba rane osmanske vladavine, Cleuna, God. I, br. 1, Livno: Franjevački muzej Gorica, 283-380.
  36. Petrinec, M. 2009, Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split.
  37. Pleterski, A. 2013, The invisible Slavs: župa Bled in the prehistoric Early Middle Ages, Ljubljana: Inštitut za srheologijo ZRC SAZU, Založba ZRC. 214
  38. Rapanić, Ž. 2017, Dalmatinski grad i zaleđe u ranom srednjem vijeku. S usputnim komentarima, Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Scintillae Stephani Gunjaca dicatae 6.
  39. Raukar, T. 1977, Zadar u XV. stoljeću. Ekonomski odnosi i društveni razvitak, Sveučilište u Zagrebu – Institut za hrvatsku povijest, Zagreb.
  40. Renes, H. 2010, Grainlands. The landscape of open fields in a European perspective, Landscape history, vol. 31, issue 2, 37-70.
  41. Rimac M./Mladineo G. 2009, Zadarsko okružje na mletačkom katastru iz 1709. godine. Prvi dio: Donji kotar, Državni arhiv u Zadru, Zadar.
  42. Rimac M./Mladineo G. 2011, Zadarsko okružje na mletačkom katastru iz 1709. Godine. Drugi dio: Srednji kotar, Državni arhiv u Zadru, Zadar.
  43. Rimac, M. 2014a, Selo Cetinske krajine u austrijskim katastarskim izvorima u prvoj polovici 19. stoljeća: promjene i trajanja u selima Donji i Gornji Bitelić: doktorski rad, mentor Željko Holjevac; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb.
  44. Rimac, M. 2014b, Ima li u Hrvatskoj Open-field-a? Zemljišna razdioba u selu Vojnić iz 1705. godine, Spalatumque dedit ortum. Zbornik povodom desete godišnjice Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, Filozofski fakulet u Splitu – Odsjek za povijest, Split, 333-388.
  45. Rippon, S. 2009, Beyond the medieval landscape: The Diversification of Landscape Character in Southern Britain, Oxford Univeristy Press.
  46. Rudić, S. 2021, Bosanska vlastela u XV veku. Prosopografska studija, Istorijski institut Beograd – Centar za napredne srednjovekovne studije, Beograd – Banja Luka.
  47. Schilbach, E. 1970, Byzantinische Metrologie, Munchen: C.H. Bech’sche Verlagsbuchhandlung.
  48. Seebohm, F. 1883, The English Village Community Examined in its Relations to the Manorial and Tribal Systems and to the Common or Open Field of Husbandry, London: Longmans, Green, and Co.
  49. Spaho, F. 1985, Jedan Turski popis Sinja i Vrlike iz 1604. godine, Acta Historico Oeconomica Iugoslaviae 12, 21-120.
  50. Spaho F. Dž./Aličić A. S. 2007, Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine, Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu, Monumenta Turcica historiam Slavonum meridionalium illustrantia – Tomus duodecimus, Serija II – Defteri - knjiga 5.
  51. Shepherd, W. H. 1911, Historical Atlas, New York: Henry Holt and Company. https://en.wikipedia. org/wiki/Open-field_system#/media/File:Plan_mediaeval_manor.jpg (14. 11. 2021)
  52. Uhlig, H. 1961, Old hamlets wih infield and outfield systems in Western and Central Europe, Geografiska Annaler, 43, 285-312.
  53. Thirsk J. 1964, The Common fields, Past and Present, Volume 29, Issue 1, Oxford University Press, 3-25.
  54. Zaninović-Rumora M. 2018, Šibenske mjere za površinu od 14. do 19. stoljeća, Zbornik odsjeka za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Vol. 36, 19-30.
  55. Zatyko, C. 2004, „Morphological study on a 15th century village, Csepely.“, Antaeus 27, 367-431.
  56. Zimmermann, J. 2015, Die Ubernahme byzantinischer Feld- und Ackermase durch den osmanischen Staat: Ein Beitrag zur Frage des byzantinisch-osmanischen Kulturtransfers, Studien zur Geschichte und Kultur des modernen Vorderen Orients: Heidelberger studien 37, Frankfurt am Main: Peter Lang.
  57. Živković, P. 2002, Počteni vitez Restoje Milohna, komornik, knez i protovestijar na dvoru bosanskih kraljeva XV. stoljeća, Iz srednjovjekovne prošlosti Bosne i Huma, Osijek, 301-321.

Similar Articles

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 > >> 

You may also start an advanced similarity search for this article.