The Great Illyrian Rebellion in the Works of Bosnian-Herzegovinian Scientists

##plugins.themes.academic_pro.article.main##

Dženana Kurtović

Abstract

Modern Bosnia and Herzegovina is one of the countries whose territories were most affected by the war during Baton’s uprising. Even the main leader of the insurgent forces, Bato Deasidiate, according to sources and literature, was originally from central Bosnia. For that reason, the mentioned uprising can be considered one of the most important events in the history of BiH. Systematic archaeological research in this area began only in the 19th century, after the Austro-Hungarian occupation in 1878. It is important to note that the term Bosnian is not used in this paper only if the scientist came from these areas. Those who worked in Bosnia and Herzegovina (especially Truhelka, Patsch and Bojanovski), whose works have left an indelible mark on the further development of historiography and archeology, will also be taken in this paper. The number of these works points to the fact that in BiH, Bato’s uprising is finally at the center of scientific work and research. Any change of government leads to historical events, in this case the Great Illyrian Uprising, being viewed through the prism of the ruling ideology.

##plugins.themes.academic_pro.article.details##

How to Cite
Kurtović, D. . (2023). The Great Illyrian Rebellion in the Works of Bosnian-Herzegovinian Scientists. Godišnjak Centra Za balkanološka Ispitivanja, 51, 85–98. https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.51-165

References

  1. Izvori
  2. Dio Cassius, Dio’s Roman history, ur. E. Cary, LCL, Cambridge (Mass.) 1954.
  3. Dio Cassius, Roman History, Dio’s Roman History in Six Volumes, Halcyon Classics, ur. H. B. Foster, Houston (Tex.) 2010.
  4. Literatura
  5. Bojanovski, I. 1974, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Djela XLVII, CBI 2, ANUBiH, Sarajevo 1974.
  6. Bojanovski, I. 1988, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Djela LXVI, CBI 6, ANUBiH, Sarajevo 1988.
  7. Brigić, Dž. 2014, Istočni dio Panonije u protohistoriji i klasičnom periodu rukopis završnog magistarskog rada, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2014.
  8. Busuladžić, A. 2011, Rimske vile u Bosni i Hercegovini, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2011.
  9. Ćatić, A. 2019, Gornji tok rijeke Bosne u principatu (I–III stoljeća), rukopis završnog magistarskog rada, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2019.
  10. Ćeman, M. H. 2004, Res Publica Aquarum S..., u: Ćeman, M. H. (ur.) Ilidža – Sarajevo – Cultural and Historical Monograph, Sarajevo 2004, 122-169.
  11. Dodig, R. 2005–2006, In memoriam Carl Patsch (1865–1945), Magazin za (političku) kulturu i društvena pitanja “Status” 8, Mostar 2005–2006, 153-155.
  12. Domić Kunić, A. 2006, Bellum Panonicum (12–11 pr. Kr.) posljednja faza osvajanja Južne Panonije, VAMZ 3s, XXXIX, Zagreb 2006, 59-164.
  13. Džino, D. 2006, Velleius Paterculus and the Panonii: Making up the numbers / Velej Paterkul i Panoni: premetanje brojki, Godišnjak Centra za balkanološka pitanja 33, Sarajevo 2006, 145-161.
  14. Džino, D. 2009a, “Dezidijati”: Identitetski konstrukt između antičkih i suvremenih percepcija, Godišnjak XXXVIII, CBI 36, Sarajevo 2009, 75-97.
  15. Džino, D. 2009b, The Bellum Batonianum in Contemporary Historiographical Narratives, Arheološki radovi i rasprave 16, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 2009, 29-45.
  16. Džino, D. / Domić Kunić, A. 2012, Pannonians: Identity-perceptions from the late Iron Age to Later Antiquity, u: Migotti, B. (ur.), Archaeology of Roman Southern Pannonia: The state of research and selected problems in the Croatian part of the Roman province of Pannonia, Archaeopress, Oxford 2012, 93-115.
  17. Grbić, D. 2011, Augustan Conquest of the Balkans in the Light of Triumphal Monuments, Živa Antika 61, Skoplje 2011, 129-139.
  18. Imamović, E. 1977, Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine, Veselin Masleša, Sarajevo 1977.
  19. Imamović, E. 1978, Da li je rimska Arduba današnji Vranduk u Bosni, Prilozi instituta za istoriju XIV, Sarajevo 1978, 337-347.
  20. Imamović, E. 1988, Prethistorija i antika – Prostor Bosne i Hercegovine u prethistoriji i antici, u: Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, Bosanski kulturni centar, Sarajevo 1988.
  21. Marić, Z. 2004, Od Butmira do Dezitijata: Monografija Ilidža, Sarajevo 2004, 98-121.
  22. Mesihović, S. 2007, Desidijati: kulturna i narodnosnopolitička zajednica u Iliriku i osvajanja Oktavijanova doba, rukopis doktorske disertacije, Zagreb 2007.
  23. Mesihović, S. 2008, Ovidije i Ilirik – Ovidius et Illyricum, Godišnjak 37, Centar za balkanološka ispitivanja, ANUBiH, Sarajevo 2008, 89-100.
  24. Mesihović, S. 2009a, Supplementum rebellio Illyrici Germanikova “pounjska ofanziva”, Historijska traganja 4, Sarajevo 2009, 9-33.
  25. Mesihović, S. 2009b, Baton Breučki – predaja i kazna. Prilozi antičkoj historiji sjeveroistočne Bosne, Gračanički glasnik XIII/27, Gračanica 2009, 24-50.
  26. Mesihović, S. 2010a, Salmedin Mesihović, Aevum Dolabellae – Dolabelino doba, Godišnjak XXXIX, CBI, Sarajevo 2010, 99-123.
  27. Mesihović, S. 2010b, Podjela provincije Ilirik, Pregled, časopis za društvena pitanja 2, Sarajevo 2010, 87-100.
  28. Mesihović, S. 2011a, Ime ilirskog naroda Dezitijata, Prilozi 40, Institut za istoriju, Sarajevo 2011, 11-22.
  29. Mesihović, S. 2011b, Rimski vuk i ilirska zmija – posljednja borba (elektronsko izdanje), Sarajevo 2011.
  30. Mesihović, S. 2011c, Tranformacija identiteta Dezitijata kroz proces romanizacije, u: Identitet Bosne i Hercegovine kroz historiju, Zbornik radova I, Institut za istoriju, Sarajevo 2011, 191-213.
  31. Mesihović, S. 2011c, Antiqvi homines Bosnae (elektronsko izdanje), Sarajevo 2011.
  32. Mesihović, S. 2014a, Proconsules, legati et praesides. Rimski namjesnici Ilirika, Gornjeg Ilirika i Dalmacije, Sarajevo 2014.
  33. Mesihović, S. 2014b, Baton – prilozi istraživanju naše ilirske i antičke baštine, u: Zbornik za zaštitu, proučavanje i promociju kulturno-historijskog naslijeđa Gradina, Zenica 2014, 21-136.
  34. Mesihović, S. / Šačić, A. 2015, Historija Ilira, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo 2015.
  35. Mesihović, S. 2017, Familija Publija Kornelije Dolabele, Acta Illyrica, Godišnjak Udruženja BATHINVS I/1, Sarajevo 2017, 10-22.
  36. Mesihović, S. 2018a, Baton Dezitijatski, dezidijatska politija i vizija ustanka, Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu 5, Sarajevo 2018, 87-111.
  37. Mesihović, S. 2018b, Bitka za Ilirik, Udruženje za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih klasičnih civilizacija BATHINVS, Sarajevo 2018.
  38. Mesihović, S. 2018c, Predstave ilirskih ethne u augusteumu u Afrodisiju, Acta Illyrica, Godišnjak Udruženja BATHINVS II/2, Sarajevo 2018, 131-149.
  39. Omerčević, B. 2009, Posljedice Batonovog ustanka: odrazi na tlu sjeveroistočne Bosne, Gračanički glasnik 28, Gračanica 2009, 50-58.
  40. Pašalić, E. 1975a, Quaestiones de bello Dalmatico Pannonicique, u: Sabrano djelo, Sarajevo 1975, 376-421.
  41. Pašalić, E. 1975b, Osnovni motivi rimskih osvajanja naših krajeva, u: Sabrano djelo, Sarajevo 1975, 21- 27.
  42. Pašalić, E. 1984, Period rimske vladavine do kraja III vijeka naše ere, u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1984, 191-307.
  43. Pašalić, E. 2009, Batonov ustanak (a. 6–9 n. ae) quaestiones de bello Dalmatico Pannonicique, Zenica 2009.
  44. Paškvalin, V. 2000, Ilirsko-panonsko pleme Desidijata srednje Bosne u rimsko doba i rekognosciranje njihova područja, Godišnjak XXXI, CBI 29, ANUBiH, Sarajevo 2000, 191-241.
  45. Patsch, C. 1896, Japodi, GZM VII, Sarajevo 1896, 113- 140.
  46. Patsch, C. 1897, Breuci, PWRE III, col. 831, Stuttgart 1897.
  47. Patsch, C. 1899, Arheološko-epigrafska istraživanja, GZM 11/I, Sarajevo 1899, 69-123.
  48. Patsch, C. 1914, Zbirke rimskih i grčkih starina u bos.-herc. Zemaljskom muzeju, GZM 26, Sarajevo 1914, 141-220.
  49. Selimović, A. 2019, Muncipium S…, Acta Illyrica, Godišnjak udruženja BATHINVS III/3, Sarajevo 2019, 97-121.
  50. Stipčević, A. 1989, Iliri – povijest, život, kultura, II dopunjeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb 1989.
  51. Šačić, A. 2012, Kulturno-historijski razvoj naroda Naresa (civitas Narensium), Godišnjak 41, ANUBiH, Sarajevo 2012, 97-112.
  52. Šačić, A. 2016, Administrative Organization of Today’s Bosnia and Herzegovina during the Roman Empire (I–III century), rukopis doktorske disertacije, Filozofski fakultet u Ljubljani, Sarajevo 2016.
  53. Šačić Beća, A. 2017, Rimske administrativne jedinice na pretpostavljenoj teritoriji panonskog naroda Oserijata: municipium Faustinianum i Servitium / Roman administrative units on the presumed territory of the Pannonian community of the Oseriates: municipium Faustinianum and Servitium, GZM 54, Sarajevo 2017, 109-166.
  54. Šačić Beća, A. 2018a, Administrativne jedinice nepoznatog imena iz istočne Bosne i Podrinja, Radovi (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija) 5, Sarajevo 2018, 111-134.
  55. Šačić Beća, A. 2018b, Koji je administrativni status rimskog naselja na Ilidži?, Acta Illyrica, Godišnjak Udruženja BATHINVS II/2, Sarajevo 2018, 149-179.
  56. Šačić Beća, A. / Veletovac, E. 2019, Roman conquest of the Sarajevo Region and its consequences on the example of urbanism and Early Christian (Late Antique) architecture, Acta Illyrica, Godišnjak udruženja BATHINVS III/3, Sarajevo 2019, 31-62.
  57. Šačić Beća, A. 2020, Bosna i Hercegovina u antičko doba u kontekstu zapadnobalkanske historiografije u prve dvije decenije 21. stoljeća, u: Prilozi o istoriografiji Bosne i Hercegovine (2001–2017), ANUBiH, Sarajevo 2020, 13-54.
  58. Šaković, E. 2009, Breuci – najstariji imenom poznati stanovnici sjeveroistočne Bosne, Gračanički glasnik XIII/28, Gračanica 2009, 12-23.
  59. Šehović, M. 2015, Sarajevo u antičko doba, rukopis magistarskog rada, Sarajevo 2015.
  60. Šehović, M. 2018, In honorem et memoriam Esada Pašalića, Acta Illyrica, Godišnjak Udruženja BATHINVS II/2, Sarajevo 2018, 13-27.
  61. Škegro, A. 2008, Veljko Pašvaklin (29. 11. 1926. – 1. 2. 2008), Hrvatska misao, časopis za umjetnost i znanost XII, Zagreb 2008, 263-268.
  62. Truhelka, Ć. 1890, Rimski natpisi u Bosni i Hercegovini, GZM II/2, Sarajevo 1890, 188-191.
  63. Veletovac, E. 2017, Oktavijanovo osvajanje Zapadnog Ilirika u djelima kasnoantičkih autora, Acta Illyrica, Godišnjak Udruženja BATHINVS I/1, Sarajevo 2017, 148-167.
  64. Vulić, N. 1911, Dalmatsko-panonski ustanak (od 6–9. g. po Hr.), Glas SKA LXXXVIII, Beograd 1911, 201-202.
  65. Vulić, N. 1926, Dalmatsko-panonski ustanak od 6 do 9. g. Po Hr., Glas SKA CXXI, Beograd 1926, 55-72.
  66. Web
  67. Truhelka, Ć. 2021, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID =62534, 26. 2. 2022.

Similar Articles

<< < 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 > >> 

You may also start an advanced similarity search for this article.