The state of research: Traces of Ancient Rome in Nevesinjsko Polje (‘Nevesinje Field’)

##plugins.themes.academic_pro.article.sidebar##

Published Dec 31, 2024
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.53-189
Download
PDF
Statistic
No. 53 (2024): Godišnjak / Jahrbuch

##plugins.themes.academic_pro.article.main##

Amra Šačić Beća
Odsjek za historiju, Filozofski fakultet UNSA
Gligor Samardžić
University of Priština temporary settled in Kosovska Mitrovica Faculty of Philosophy History Department, Ancient History

Abstract

Nevesinjsko Polje (‘Nevesinje Field’) is one of the least explored microregions in Bosnia-Herzegovina. This region belonged administratively to the province of Dalmatia during the Roman period. Numerous sites have produced finds from that period (Udrežnje, Biograd, Zovi Do, Lukavac, Kifino Selo – Drenovik, Postoljani, Presjeka, Luka, Zaborani, Bratač, Džinova Mahala, etc.). This paper presents the four phases of research carried out at Nevesinjsko Polje. The archaeological research of this region began at the end of the 19th century. The first phase of exploration conducted in Nevesinjsko Polje focused on the publication of inscriptions from monuments and establishing the route of the Roman road that passed through the region. The second phase of research covered the period 1918–1950. In this phase, Dimitrije Sergejevski conducted preliminary archaeological research in Nevesinjsko Polje. His first significant find dates back to 1926 when he found the remains of a Roman settlement at the site of Drenovik. He revisited the region of Nevesinjsko Polje in 1946 and continued his explorations. The same year, Sergejevski meticulously analyzed the situation in the central and southern parts of the Polje. The following year, 1947, he did the same with the remaining northern part. The next phase of research was carried out by the scholar who made the biggest single contribution, Ivo Bojanovski. He made a significant contribution to the study of local ethnography and the ancient topography of this part of Herzegovina. Ethnographic research is analyzed in the last part of the paper. The fourth phase of research has involved the study of the identity of the indigenous population living in the Nevesinjsko Polje region.

##plugins.themes.academic_pro.article.details##

Creative Commons License

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.

How to Cite
Šačić Beća, A., & Samardžić, G. (2024). The state of research: Traces of Ancient Rome in Nevesinjsko Polje (‘Nevesinje Field’). Godišnjak Centra Za balkanološka Ispitivanja, (53), 113–125. https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.53-189

References

  1. Sources
  2. Appian, Appian and Illyricum, Šašel Kos, M. (ed.), Situla 43, Ljubljana 2005, 52–81.
  3. Plinius Secundus (C.), Naturalis historia, Libri III/IV, Winkler, G. / König R. (ed.), München / Zürich 1988.
  4. Ptolemej Klaudije, Ptolemy’s Geography: An Annotated Translation of the Theoretical Chapters, Berggren, J. L. (ed.), New Jersey 2010.
  5. Ravennatis, Anonymi Cosmographia et Guidonis Geographica, Schnetz, J. (ed.), Itineraria Romana II, Stuttgart 1990.
  6. Tabula Peutingeriana in Monumenta cartographica Jugoslaviae, I antičke karte, Posebna izdanja book 17, Škrivanić, A. G. (ed.), Beograd 1974.
  7. Literature
  8. Alföldy, G. 1965, Bevölkerung und Gesellschaft der römischen Provinz Dalmatien. Mit einem Beitrag von András Mócsy, Akadémiai Kiadó, Budapest 1965.
  9. Alföldy, G. 1964, Die Namengebung der Urbevölkerung in der römischen Provinz Dalmatia, Beiträge zur Namenforschung 15, 55–104.
  10. Ballif, P. 1893, Römische Strassen in Bosnien und der Hercegovina, Gerold, Wien 1893.
  11. Bojanovski, I. 1974, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Djela XLVII, Centar za balkanološka ispitivanja 2, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1974.
  12. Bojanovski, I. 1976, Gatačko polje u antici, Tribunia 2, 17–44.
  13. Bojanovski, I. 1978a, Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji, II Prahistorijska i rimska cesta Narona–Sarajevsko polje s limitrofnim naseljima, Godišnjak / Jahrbuch XVII, Centar za balkanološka ispitivanja 15, 1978, 51–126.
  14. Bojanovski, I. 1978b, Stanje i problemi antičkih istraživanja u Hercegovini, Tribunia 4, 161–188.
  15. Bojanovski, I. 1985, Ilirska plemena u istočnoj Hercegovini i njihov smještaj, Tribunia 9, 7–24.
  16. Bojanovski, I. 1988, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Djela LXVI, Centar za balkanološka ispitivanja 6, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988.
  17. Čović, B., ed. 1988, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, vol. III, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988.
  18. Dautbegović, A. 1988, Spomenica stogodišnjice rada Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine: 1888–1988, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988.
  19. Domić Kunić, A. 2006, Bellum Panonicum (12–11 pr. Kr.) posljednja faza osvajanja Južne Panonije, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 39, 59–164.
  20. Džino, D. 2009, “Dezidijati”: Identitetski konstrukt između antičkih i suvremenih percepcija, Godišnjak /Jahrbuch Centra za balkanološka ispitivanja 36, 75–97.
  21. Džino, D. 2012, Contesting identities of pre-Roman Illyricum, Ancient West and East 11, 69–95.
  22. Džino, D. / Domić Kunić, A. 2012, Pannonians: Identity-perceptions from the late Iron Age to Later Antiquity, in: Migotti, B. (ed.), Archaeology of Roman Southern Pannonia: The state of research and selected problems in the Croatian part of the Roman province of Pannonia, British Archaeological Reports – International Series 2393, Oxford 2012, 93–115.
  23. Džino, D. / Domić Kunić, A. 2013, Rimski ratovi u Iliriku – povijesni antinarativ, Školska knjiga, Zagreb 2013.
  24. Grbić, D. 2014, Plemenske zajednice u Iliriku – predurbane administrativne strukture u rimskim provincijama između Jadrana i Dunava (I–IIIvek), Balkanološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti, Beograd 2014.
  25. Loma, S. 2004, Domaće stanovništvo municipija S. u svetlosti novih epigrafskih svedočanstava, Starinar 53–54, 35–63.
  26. Marić, A. 2015, Antičko društvo na prostoru današnje Hercegovine, unpublished PhD thesis, Faculty of Philosophy, University of Sarajevo, Sarajevo 2015.
  27. Mayer, A. 1957, Die Sprache der alten Illyrer. Band I: Einleitung, Wörterbuch der illyrischen Sprachreste, Schriften der Balkankommission. Ling. Abteilung 15, In Kommission bei R. M. Rohrer, Wien 1957.
  28. Mesihović, S. 2009, Cives Colonia Ris... Likovi s antičkih epigrafskih spomenika rogatičko-romanijskog područja, Godišnjak / Jahrbuch Centra za balkanološka ispitivanja 36, 37–55.
  29. Mesihović, S. 2011, Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine = The Plinian peregrine civitates in the territory of present-day Bosnia-Herzegovina, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku 104, 55–78.
  30. Mirković, M. 2013, Municipium S – rimski grad na centralnom Balkanu u Kominima kod Pljevalja, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd 2012.
  31. Pašalić, E. 1960, Antička naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1960.
  32. Patsch, C. 1893, Bericht über eine Reise in Bosnien, Archäologisch-epigraphische Mitteilungen aus Österreich-Ungarn 16, 1893, 75–93.
  33. Patsch, C. 1899, Archäologisch-epigraphische Untersuchungen zur Geschichte der römischen Provinz Dalmatien, Archäologisch-epigraphische Mitteilungen aus Österreich-Ungarn 6, 154–273.
  34. Patsch, C. 1902, Rimska mjesta u Knjičkom kotaru, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 14, 1902, 303–333.
  35. Samardžić, G. 2016, Bilješke o komunikaciji Nevesinje – Anderba sa usputnim naseljima, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini 46, 307–315.
  36. Samardžić, G. 2017, O numizmatičkim nalazima sa juga provincije Dalmacije (primjeri sa područja istočne Hercegovine), Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini 47, 27–42.
  37. Samardžić, G. 2018a, Epigrafski miljokazi i njihov značaj za proučavanje rimskih komunikacija na jugu provincije Dalmacije (Primjeri iz istočne Hercegovine i zapadne Crne Gore), Acta Illyrica, Godišnjak Udruženja Bathinus 2, 179–191.
  38. Samardžić, G. 2018b, Područje Nevesinja u antičko doba, In: Kulić, M. (ed.), Nauka i sloboda, Filozofski fakultet Pale, Pale 2018, 145–158.
  39. Sergejevski, D. 1934, Rimski spomenici iz Bosne: Rimski natpisi iz Bosne, Spomenice (Srpska akademija nauka i umetnosti), Srpska kraljevska akademija, Beograd 1934.
  40. Sergejevski, D. 1948, Rimska cesta na Nevesinjskom polju, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, nova sveska 3, 1948, 43–62.
  41. Swoboda, E. 1932, Octavian und Illyricum, Verein klassischer Philologen in Wien: Parerga, Heft I. Vienna: Höfels, Wien 1932.
  42. Šačić Beća, A. 2017, Rimske administrativne jedinice na pretpostavljenoj teritoriji panonskog naroda Oserijatâ: municipium Faustinianum i Servitium, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 54, 109–166.
  43. Šačić Beća, A. 2018, Administrativne jedinice nepoznatog imena iz istočne Bosne i Podrinja, Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (knjiga historija, historija umjetnosti i arheologija) 5, 111–133.
  44. Šašel Kos, M. 2005, Appian and Illyricum, Narodni muzej Slovenije, Ljubljana 2005.
  45. Vujović M. 2020, New beneficiary inscription from Nevesinje, In: Popović, I. / Petković, S. (eds), Illyricum Romanum: Studiola in honorem Miloje Vasić, Beograd 2020, 64‒69.
  46. Wilkes, J. J. 1969, Dalmatia, Routledge & Kegan Paul, London 1969.
  47. Wilkes, J. J. 1992, The Illyrians, Wiley-Blackwell, Hoboken 1992.
  48. Wilkes, J. J. 1996, The Danubian and Balkan provinces, In: Bowma,n K. A. / Champlin, E. / Lintott, A. (eds), The Cambridge Ancient History: The Augustan Empire, 43 BC–AD 69, 2nd edition (Volume 10), Cambridge University Press, Cambridge 1996, 545–585.
  49. Zotović, R. 2002, Population and Economy in the Eastern Part of the Roman Province of Dalmatia, Archaeopress, Oxford 2002.

Similar Articles

<< < 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 > >> 

You may also start an advanced similarity search for this article.