Izvor-špilja Ričina u brončanom dobu – prostor i uloga
DOI:
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.53-184Schlagwörter:
Izvor-Ričina Cave, Bronze Age, Tropolje, hillforts, spatial patternAbstract
.Izvor-špilja Ričina veći je speleološki kompleks smješten na jugoistočnom rubu Buškog blata u Općini Tomislavgrad (Karta 1; 2). U arheološku literaturu Ričina ulazi prije svega zahvaljujući relativno nedavno provedenim arheološkim iskopavanjima kojima su na platou ispred spilje dokumentirane zone izrade litičkih predmeta iz vremena epigravetijena.1 S ciljem dobivanja konkretnijih kulturnih depozita koji bi se mogli povezati sa spomenutim epigravetijenskim zonama izrade, nešto kasnije je iskopavan i sam ulazni prostor špilje (ulaz-2). Inače, u okviru špiljskog kompleksa ukupno su dokumentirana tri ulaza, no jedino na prostoru ulaz-2 pronalazimo fizičke karakteristike koje su mogle pogodovati formiranju značajnijeg kulturnog depozita (Sl. 1.).
Downloads
Literaturhinweise
Benac, A. 1985, Utvrđena ilirska naselja 1, Delmatske gradine na Duvanjskom polju, Buškom blatu, Livanjskom i Glamočkom polju. Djela LX, Centar za balkanološka ispitivanja 4, ANUBiH, Sarajevo 1985.
Bikić, V. 2003, Gradska keramika Beograda (16–17. vek), Posebna izdanja Arheološkog Instituta 39, Beograd 2003, 36–38.
Bulatović, A. P. 2009, Origin and distribution of slightly biconical bowls with facetted or channeled rim from the end of bronze and the beginning of iron ages on the Balkan peninsula: Contribution to the study of ethnic and cultural movements in southeast Europe at the end of bronze and the beginning of iron ages, Starinar 59, Beograd 2009, 89–108.
Čović, B. 1965, Uvod u stratigrafiju i hronologiju praistorijskih gradina u Bosni, Glasnik Zemaljskog muzeja, n. s. XX, Sarajevo 1965, 27–145.
Čović, B. 1977, Velika gradina u Varvari – I. dio (slojevi eneolitika, ranog i srednjeg bronzanog doba), Glasnik Zemaljskog muzeja, n. s. XXXII, Sarajevo 1977, 5–81.
Čović, B. 1983a, Zapadna Hercegovina, u: Benac, A. (ur.) Praistorija jugoslavenskih zemalja IV – Bronzano doba, Sarajevo 1983, 138–158.
Čović, B. 1983b, Prelazna zona, u: Benac, A. (ur.) Praistorija jugoslavenskih zemalja IV – Bronzano doba, Sarajevo 1983, 170–183.
Čović, B. 1983c, Prelazna zona, u: Benac, A. (ur.) Praistorija jugoslavenskih zemalja IV – Bronzano doba, Sarajevo 1983, 390–412.
Čović, B. 1983d, Srednjobosanska grupa, u: Benac, A. (ur.) Praistorija jugoslavenskih zemalja IV – Bronzano doba, Sarajevo 1983, 433–457.
Čović, B. 1989, Posuška kultura, Glasnik Zemaljskog muzeja, n. s. 44, Sarajevo 1989, 61–127.
Čović, B. 1991, Pod kod Bugojna – Naselje bronzanog i željeznog doba u centralnoj Bosni, sv. 1. Rano bronzano doba, Sarajevo 1991.
Čremošnik, I. 1984, Poreklo rimske slikane keramike, Arheološki vestnik 35, Ljubljana 1984, 260–274.
Ćurčić, V. 1900, Gradina na vrelu Rame, prozorskog kotara, Glasnik Zemaljskog muzeja XII/1, Sarajevo 1900, 99–118.
Gavranović, M. 2011, Die Spätbronze und Früheisenzeit in Bosnien, Universitätsforschungen zur prähistorischen Archäologie 195, Bonn 2011.
Gavranović, M. / Jašarević, A. 2016, Neue Funde der Spätbronzezeit aus Nordbosnien, Prilozi Instituta za arheologiju 33, Zagreb 2016, 89–132.
Govedarica, B. 1982, Prilozi kulturnoj stratigrafiji praistorijskih gradinskih naselja u jugozapadnoj Bosni, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja XX, Sarajevo 1982, 111–189.
Govedarica, B. 1989, Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana, Djela LXVII, Centar za balkanološka ispitivanja 7, ANUBiH, Sarajevo 1989.
Gusar, K. / Visković, E. 2012, Keramika kasnog srednjeg i ranog novog vijeka s područja grada Hvara, Hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština, Split 2012, 237–266.
Jamaković, O. 2011, Kraj bronzanog i početak željeznog doba na prostoru sjeverozapadne Bosne, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja 40, Sarajevo 2011, 91–133.
Marić, Z. 1961, Vis kod Dervente, naselje kasnog bronzanog doba, Glasnik Zemaljskog muzeja, n. s. XV/XVI, Sarajevo 1961, 151–171.
Marić, Z. 1964, Donja Dolina, Glasnik Zemaljskog muzeja, n. s. 19, Sarajevo 1964, 5–128.
Marijan, D. 1995, Naselje brončanog doba u Prispu kod Livna, Opuscula archaeologica 19, Zagreb 1995, 39–49.
Marović, I. 1980, Novi prilozi upoznavanju ranog brončanog doba u srednjoj Dalmaciji i južnoj Bosni, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LXXIV, Split 1980, 5–25.
Marović, I. / Čović, B. 1983, Cetinska kultura, u: Benac, A. (ur.), Praistorija jugoslavenskih zemalja IV – Bronzano doba, Sarajevo 1983, 191–231.
Marović, I. 2001, Sojeničko naselje na Dugišu kod Otoka (Sinj), Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 94, Split 2001, 217–295.
Olujić, B. 2012, Istraživanja dvije kamene gomile na području Zagvozda, Opuscula archaeologica 36, Zagreb 2012, 55–91.
Tomas, T. 2017, Istraživanje kamene gomile u Drinovcima (Grude) – Novi prilog poznavanju cetinske kulture, Kulturno povijesna baština općine Ljubuški, Ljubuški 2017, 9–25.
Tomas, T. 2022, Izvješće o arheološkim iskopavanjima: nalazište gradina na brdu Lib (općina Tomislavgrad), Mostar 2022.
Vinski-Gasparini, K. 1973, Kultura polja sa žarama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Zadar 1973.
Vinski-Gasparini, K. 1983, Kultura polja sa žarama sa svojim grupama, u: Benac, A. (ur.), Praistorija jugoslavenskih zemalja IV – Bronzano doba, Sarajevo 1983, 547–699.
Vujević, D. / Dilber, S. 2018, Izvor – špilja Ričina u Buškome jezeru. Prvi tragovi paleolitika na području zapadne Hercegovine, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 35, Zagreb 2018, 5–27.
Downloads
Veröffentlicht
Versionen
- 2025-03-17 (2)
- 2024-12-31 (1)
Ausgabe
Rubrik
Lizenz
Copyright (c) 2025 Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja
Dieses Werk steht unter der Lizenz Creative Commons Namensnennung - Nicht-kommerziell 4.0 International.
