Geopolitički položaj i administrativna pripadnost Japoda u rimskoj provinciji Dalmaciji
##doi.readerDisplayName##:
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.52-174Ključne riječi:
the Iapodes, alliance, civitates identity, Conventus Scardonitanus, settlements, territory, elites, principes, praepositum, Bindus, RaetiniumSažetak
Literarna vrela ukazuju da Rimljani u fazi osvanja prepoznaju fragmetalne identitet zajednica koje su činile Japodski savez. Taj savez je slično kao Delmatski bio formiran sa ciljem da se odbrane od zajedničkog neprijatelja. Može se prepostaviti da su se japodske zajednice grupisale u manje saveze koji su primarno bili utemeljeni na geografskoj povezanost. U periodu Oktavjanovih osvanja (35 -33.god.p.n.e) izvori spominju različito pouzicioniranje japodskih zajednica ovisno od njihovog naseljavanja prostora oko Velike i Male Kapele. S obzirom da Rimljani spomenute planine nazivaju Alpama u savremenoj literaturi pojavljuje se izraz Cisalpine Iapodes i Transalpine Iapodes. Iz perioda Oktavijanove kampanje sacuvana su imena više japodskih civitates Moentini, Avendeatae, Aurupini i Poseni. Spominju se i dva naselja Terponus i Metulum, dok na osnovu jednog terminaciskog natpisa znamo za zajednicu koja se zvala Parentini. U smislu identiteta posebno je važno spominjanje Metuluma koji Apijan spominje glavni grad svih Japoda. U starijoj historiografiji Taj Apijanov podatak se shvatao doslovno. Novi metodološki pristup analizi literarnih vrela ukazuje da je ipak riječ o riječ o velikoj gradini koja nije nikakva prijestolinica japodskog saveza u političkom smislu. Zbog dobrog strateškog položaja i odbranbene infrastrukture Metulumu su vjerovatno gravitirale manje, lokalne zajednice. Apijan spominje čak i postojanje vjećnice u Metulumu što je u stvari primjer upotrebe neadekvatne rimske terminologije za jednu graševnu inigenog stanovništva. U pitanju je građevina koja se nije koristiti u svrhe u koje se obično u Rimu koristila vijećnica. Moguće je da je to mjesto odnosno građevina vjerovatno je imalo određeno političko ili religiozno značenje samo za stanovnike Metuluma, a ne za cio savez.Također arheološka istraživanja su ukazala na različite kulturološke tekovine i postojanje fragmetalnog identiteta na pšretpostavljenoj teritoriji Japoda. Sve ovo dovodi do zaključka da pojam Japodi predstavlja generičko ime za zajednice koje su periodu ratova sa Rimljanima formirale labav antirimski savez. Nakon uspostave vlasti Rimljani su japodske zajednice objedinili u jednu peregrinsku civitas i tako ih prilagodili svom provincijalnom sistemu. U enciklopedijskom djelu Naturalis Historia Plinije Stariji je zabilježio da su Japodi zajedno sa četranaest liburnskih civitates bili pod jurisdikcijom Skardonitanskog konventa. Može se pretpostavi da su se Japodi kao Liburni sa kojima su zajedno bili pod upravom Skardonitanskog konventa popisivani prema broji civitates za razliku od zajednica iz Naronitanskog i Salonitanskog konveta koje su popisivane po broju dekurija. Za razliku od drugih indigenih zajednica u Dalmaciji, Liburne i Japode Rimljani nisu tretirali kao imperijalnu periferiju pa su stoga drugačije popisivani. Važno je spomenuti da novi epigrafski nalaz (AE 2015, 082) implicira da je za vrijeme Flavijeva naziv konventa promjenjen u conventus Liburnorum.
Japodi su zajedno sa Liburnima bili pod vojnom upravom (CIL 05, 3346) što nije toliko neobičajeno za zajednice koje su Rimljanima pružale jači otpor. Takav vid u prave imale su i druge zajednice u Panoniji i Dalmaciji. Međutim u kontekstu fragmetalnih identiteta Japoda važan je podatak da su zajednice iz Like bile odane Riljanima u periodu Bellum Batoniarum dok su zajednice iz doline Une bile među onim indigenim zajednicama koje su se bunile. Dion nam je ostavio podatak da su Germaniku značajan otpor pružili Japodi iz svog utvrđenja Reatinum koje se locira u Golubiću kod Bihaća. Sa istog prostora potječu i najreprezentaivniji dokazi o japodskim elitama u ranocarskom periodu. Elite su bile rimski saveznici te zahvaljući njima Rimljani su lakše kontrolisali pokoreno stanovništvo. Kod Japoda predstavnici elita se pojavljuju sa dvije titule princeps i praepositus. Analiza antičkih izvora i dosadašnji rezultati arheoloških istraživanja sugerišu da su princepsi koji se pojavlju na natpisima iz Golubića lokalne vođe manjih civitates, a ne cijele japodske pregrinske civitas. Titula praepositus se može povezati sa vojskom. U pitanju su vjerovatno vođe lokalnih zajednica odnosno principes koji su možda bili na čelu jednica numeri. To su jedinice koje su obično bile sastavljene od pripadnike iaste indigene zajednice koji nisu imali rimsko građanstvo. Principes koji su istovremeno bili i praepositum vjerovatno su imali jači utjecaj u zajednici pošto su uživali veću naklosnost provincijalne rimske vlasti. Stoga je moguće da su se predstavnici elita sa titulom praepositus nalazili na čelu vijeća japodskih principes pod uslovom da je to vijeće postojalo. Kao i druga naselja indigenog stanovništva Raetinium je u prvom stoljeću postao rimski municipium. Na kraju se može zaključiti da Japodi predstavljalju odličan primjer iz kojeg vidimo kompleksnost kulturno-historijskog razvoja indigenih zajednica u periodu kasne republike i ranog principata.
##plugins.themes.default.displayStats.downloads##
##submission.citations##
Sources
Appian, Appian and Illyricum, Kos, M. Š. (ed.) Situla 43, 52–81. Ljubljana 2005.
Dio Cassius, Dio’s Roman history, Cary, E. (ed.), LCL, Cambridge (Mass.) 1954.
Itinerarium Antonini, Itineraria Romana I, 2nd,
Cuntz, O. (ed.), Stuttgart 1990.
Livy, History of Rome (Complete), Burton, N. (ed.), Chicago (Illin.), 2012.
Plinius Secundus (C.), Naturalis historia, Libri III/IV, Winkler, G. / Konig, R. (ed.), Munchen – Zurich 1988.
Ptolemy’s Geography (trans. T. Naggy), in: Feher B. / Kovacs P. (ed.), Scriptores geographici antiquiores (Aeties occupationes Romanea Usques ad a.D.54): Fontes Pannonia Antique I, Karoli Egyetemi Kiado, 2005.
Ptolemej Klaudije, Ptolemy’s Geography: An Annotated Translation of the Theoretical Chapters, Berggren, J. L. (ed.), New Jersey 2010.
Ravennatis Anonymi, Cosmographia et Guidonis Geographica, Schnetz, J. (ed.), Itineraria Romana II, Stuttgart 1990.
Strabo, The Geography of Strabo, Jones, H. L. (ed.), LCL, Cambridge (Mass.) 1954.
Tabula Peutingeriana, in: Monumenta cartographica Jugoslaviae, I antičke karte, Posebna izdanja knj. 17, Škrivanić, G. A. (ed.), Beograd 1974.
Works cited
Alfoldy, G. 1961, Die Stellung der Frau in der Gesellschaft der Liburnen, Acta Antiqua Hungarica 9, 1961, 307–319.
Alfoldy, G. 1965, Bevolkerung und Gesellschaft der romischen Provinz Dalmatien. Mit einem Beitrag von Andras Mocsy, Budapest 1965.
Ardevan, R. 2012, Romische Offiziere als Praefecti Civitatium im Donaubecken, Studia Universitatis Babes-Bolyai – Historia 57 (1), 2012, 1–12.
Balen-Letunić, D. 2006, Japodi: arheološka svjedočanstva o japodskoj kulturi u posljednjem
pretpovijesnom tisućljeću, Ogulin 2006.
Benac, A. 1987, O etničkim zajednicama starijeg željeznog doba u Jugoslaviji, in: Benac A. (ed.), Prahistorija jugoslovenskih zemalja, Željezno doba, vol. V, Sarajevo 1987, 737–802.
Blečić Kavur, M. 2009a, Japodske podlaktične narukvice: simbolika ženskog principa u optjecanju ideja i djela jadranske kulturne koine, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 42 (1), 2009, 231–258.
Blečić Kavur, M. 2009b, The significance of Amber in the Kvarner region, in: Palavestra, A. / Beck, W. C. / Todd, M. J. (eds), Proceedings of the Fifth International Conference on Amber in Archaeology, Belgrade 2006, Beograd 2009, 142–155.
Bohec, L. Y. 2013, The Imperial Roman Army, London – New York 2013.
Bojanovski, I. 1974, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Djela LXVII, Centar za balkanološka ispitivanja 2, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1974.
Bojanovski, I. 1975, Le municipe inconnu dans le pays Ditiones (Bosnie occidentale), Živa antika 25, 1975, 265–271.
Bojanovski, I. 1988, Bosna i Hercegovina u antičko doba, Djela LXVI, Centar za balkanološka ispitivanja 6, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988.
Čače, S. 1979, Prilozi proučavanju političkog uređenja naroda sjeverozapadnog Ilirika, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 18(8), 1979, 43–125.
Čače, S. 1993, Broj liburnskih općina i vjerodostojnost Plinija (Nat. hist. 3, 130; 139-141), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 32, 1993, 1–36.
Čače, S. 2006, South Liburnia at the Beginning of the Principate: Jurisdiction and Territorial Organization, in: Čače, S. / Kurilić, A. / Tassaux, F. (eds), Les routes de l’Adriatique antique: geographie et economie: actes de la Table ronde du 18 au 22 septembre 2001, Zadar / Putovi antičkog Jadrana: geografija i gospodarstvo: radovi s Okruglog stola održanog u Zadru od 18. do 22. rujna 2001, Bordeaux 2006, 65–79.
Čače, S. 2010, Discripti in decurias (Plin. Nat. hist. 3, 142–143) – uređenje osvojenih područja pod Augustom, in: Dukić, J. / Milošević, A. / Rapanić, Ž. (eds), Scripta Branimiro Gabričević dicata / Zbornik u čast Branimira Gabričevića, Trilj 2010, 57–81.
Čače, S. / Milivojević, F. 2017, Rimski Ilirik u 1. st. pr. Kr.: nekoliko zapažanja / Roman Illyricum in the first century BC: A few remarks, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 110 (2), 2017, 425–450.
Čović, B. 1976, Od Butmira do Ilira, Sarajevo 1976. Demicheli, D. 2015, Conventus Liburnorum, conventus Scardonitanus Sicut homines, et lapides sua fata habent, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 108 (1), 2015, 91–108.
Domić Kunić, A. 2003, Plinijeva geografija i etnografija Ilirika (s osobitim obzirom na panonski dio iliričkog prostora), Unpublished PhD dissertation, University of Zagreb.
Domić Kunić, A. 2004, Literarni izvori za iliričke provincije (Dalmaciju i osobito Panoniju) u Naturalis historia Plinija starijeg, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 37 (1), 2004, 119–171.
Domić Kunić, A. 2006, Bellum Pannonicum (12.–11. st. pr. Kr.): posljednja faza osvajanja južne Panonije, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 39 (1), 2006, 59–164.
Drechsler-Bižić, R. 1970, Cerovačka donja spilja. Iskopavanja 1967. godine, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 4 (1), 1970, 93–110.
Drechsler-Bižić, R. 1987, Japodska grupa, in: Benac, A. (ed.), Prahistorija jugoslovenskih zemalja, Željezno doba, vol. V, Sarajevo 1987, 391–441.
Dušanić, S. 1967, Bassianae and its Territory, Archaeologia Iugoslavica 8, 1967, 67–81.
Džino, D. 2010, Illyricum in Roman Politics, 229 BC – AD 68, Cambrige 2010.
Džino, D. / Domić Kunić, A. 2013, Rimski ratovi u Iliriku – povijesni antinarativ, Zagreb 2013.
Džino, D. 2014, The formation of early imperial peregrine civitates in Dalmatia: (Re)constructing indigenouscommunities after the conquest, in: Janković, M. A. / Mihajlović, D. V. / Babić, S. (eds), The Edges of the Roman World, Cambridge Scholars Publishing, Newcastle upon Tyne 2014, 219–231.
Gabričević, B. 1953, Dvije ilirske općine s područja Vrlike, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 55, 1953, 103–119.
Glavaš, V. 2018, The legends of rock: stories, landscape, and boundaries in the central Velebit mountain, in: Milošević, L. / Zaro, G. / Katić, M. / Birt, D. (eds), Landscape in Southeastern Europe. Studies on South East Europe, Reihe: Studies on South East Europe, Munster 2018, 15–33.
Grbić, D. 2014, Plemenske zajednice u Iliriku – predurbane administrativne strukture u rimskim provincijama između Jadrana i Dunava (I–III vek), Beograd 2014.
Giunio, K. / Cesarik, N. / Štrmelj, D. 2018, Šest baza počasnih statua iz Jadera/ Six Honorary Statue Bases from Iader, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 35, 2018, 193–218.
Huseinović, E. 2022, The valley of the Una river, the land of the “Illyrian” Iapodes, Godišnjak Udruženja “Bathinus” Acta Illyrica 6, 2022, 157–189.
Imamović, E. 1977, Antički kultni i votivni spomenici na području Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1977.
Imamović, E. 1980, Međašni natpisi na području rimske provincije Dalmacije, Prilozi Instituta za istoriju 17, 1980, 27–59.
Katičić, R. 1964, Suvremena istraživanja o jeziku starosjedilaca ilirskih provincija / Die neuesten Forschungen uber die einheimische Sprachschicht in den illyrischen Provinzen, in: Benac, A. (ed.), Simpozijum o teritorijalnom i hronološkom razgraničenju Ilira u praistorijsko doba održan 15. i 16. maja 1964, Posebna izdanja V, Centar za balkanološka ispitivanja 1, Naučno društvo SR Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1964, 29–58.
Katičić, R. 1965, Zur Frage der keltischen und pannonischen Namengebiete im romischen Dalmatien, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja 3, 1965, 53–76.
Kos, P. / Šašel Kos, M. 1995, Map 20 Pannonia – Dalmatia, in: Barrington atlas of the Greek and Roman world, New Jersey 1995, 286–309.
Kušan Špalj, D. 2015, Zgodovina rimske naselbine Aquae Iasea / History of Roman Settlement Aquae Iasea, u: Najnovejše rimske najdbena območju Varaždinskih Toplic / Recent Discoveries of Roman Remains in the Region of Varaždinske Toplice (exhibition catalog), Arheološki muzej u Zagrebu 2015, 50–53.
Lintott, A. 1993, Imperium Romanum: Politics and Administration, London – New York 1993.
Mayer, A. 1959, Die Sprache der alten Illyrier, Volume 2 Schriften der Balkankommission: Linguistische Abteilung ,Volume 16 of Schriften der Balkankommission, Wien 1959.
Mesihović, S. 2009, Supplementum rebellio Illyrici I – Germanikova “pounjska ofanziva”, Historijska traganja 4, 2009, 9–33.
Mesihović, S. 2011a, Rimski vuk i ilirska zmija, Sarajevo 2011.
Mesihović, S. 2011b, Plinijevske peregrinske civitates na prostoru današnje Bosne i Hercegovine / The Plinian peregrine civitates in the territory of present-day Bosnia-Herzegovina, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 104 (1), 2011, 55–78.
Mesihović, S. 2018, Bitka za Ilirik, Sarajevo 2018.
Mesihović, S. 2021, Principes of civitates peregrinae in province Illyricum Superior, Sarajevo 2021.
Mesihović, S. / Kapetanović, M. 2022, Novopronađeni epigrafski spomenik princepsa Mezeja u Jajcu, Godišnjak Udruženja “Bathinus” Acta Illyrica 6, 2022, 139–156.
Milivojević, F. 2021, Cezarov Ilirik, Zagreb 2021.
Mocsy, A. 1957, Zur Geschichte der peregrinen Gemeinden in Pannonien, Historia 6 (4), 1957, 488–498.
Olujić, B. 2007, Povijest Japoda, Zagreb 2007.
Olujić, B. 1999/2000, Japodi, Apijanovi plemeniti barbari, Opvsc. archaeol. 23-24, 1999-2000, 59–64.
Ozcariz Gil, P. 2013, Divisiones administrativas y conventuales y realidades etno-territoriales, in: Santos Yanguas, J. / Cruz Andreotti, G. / Fernandez Corral, M. / Sanchez Voigt. L. (eds), Romanizacion, fronteras y etnias en la Roma antigua el caso hispano, Revisiones de Historia Antigua VII, Anejos de Veleia. Acta 12, Departamento de Estudios Clasicos – Vitoria-Gasteiz, Universidad del Pais Vasco / Euskal Herriko Unibertsitatea, Servicio Editorial 2013, 557–579.
Patsch, C. 1896, Iapodi, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 8 (1), 1896, 113–140.
Patsch, C. 1898, Iapodi, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 10 (3), 1898, 335–364.
Pelcer-Vujačić, O. 2019, The civic identity of the elite in the Roman settlements of south-eastern Dalmatia, in: Alberti, L. (ed.), Interconnections in the Mediterranean Through Time: Montenegro and Italy: Proceedings of the Bilateral Round Table Held at the University of Montenegro (23rd September 2016), Roma 2019, 101–116. Pereira Menaut, G. 1983, La formacion historica de los pueblos del Norte de Hispania. El caso de Callaecia como paradigma, Veleia 1, 1983, 271–287.
Pereira Menaut, G. 1984, Nueva tabula patronatus del NW de Hispania, Studia Paleohispanica. Actas del IV Coloquio Internacional de Lenguas y Culturas Paleohispanicas, Vitoria 1984, 299-303.
Pereira Menaut, G. 1988, Cambios estructurales versus romanizacion convencional. La transformacion del paisaje politico en el norte de Hispania, in: Gonzalez, J. / Arce, J. (eds), Estudiossobre la Tabula Siarensis, Madrid 1988, 245–258.
Perinić, Lj. 2005, The cult of Bindus Neptunus in the Roman army, Histria antiqua: časopis
Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju 13, 2005, 135–143.
Raunig, B. 2004, Umjetnost i religija prahistorijskih Japoda, Djela LXXXII, Centar za balkanološka ispitivanja 8, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988.
Rendić-Miočević, D. 1962, Princeps municipi Riditarum, Arheološki radovi i rasprave 2, 315–334.
Rendić-Miočević, D. 1968, Novi Dolabelin “terminacijski” natpis iz okolice Jablanca, Vjesnik
Arheološkog muzeja u Zagrebu 3 (1), 1968, 63–74.
Rendić-Miočević, D. 1989, Iliri i antički svijet (ilirološke studije), Split 1989.
Southern, P. 1989, The Numeri of the Roman Imperial Army, Britannia 20, 1989, 81–140.
Southern, P. 2007, The Roman Army: A Social and Institutional History, Oxford 2007.
Stipčević, A. 1974, Iliri: povijest, život, kultura, Zagreb 1974.
Suić, M. 1976, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 1976.
Suić, M. 1992, Liburnija i Liburni u vrijeme velikog ustanka u Iliriku od 6. do 9. god. poslije Krista (uz CIL V.3346), Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 24/25 (1), 1992, 55–66.
Szabo, A. 2020, Dedicatio Pannoniaban, Studia Epigraphica Pannonica 11, 2020, 195–238.
Šačić, A. 2012, Kulturno-historijski razvoj ilirskog naroda Naresa (civitas Narensium), Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja 41, 2012, 97–112.
Šačić Beća, A. 2018, Administrativne jedinice nepoznatog imena iz istočne Bosne i Podrinja, Radovi Filozofskog fakulteta Historija, Historija umjetnosti, Arheologija 5, 2018, 111–133.
Šačić Beća, A. 2022a, Sjeverna Bosna u okvirima rimske Panonije / Northern Bosnia within the Bounds of Roman Pannonia, Sarajevo 2022.
Šačić Beća, A. 2022b, The issue of origin and division of the Province of Illyricum, Arheološki radovi i rasprave 21 (1), 2022, 87–110.
Šašel Kos, M. 2005, Appian and Illyricum, Ljubljana 2005.
Wilkes, J. J. 1969, Dalmatia, London 1969.
Zaninović, M. 2015, Ilirski ratovi, Zagreb 2015.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
##submission.license##
##submission.copyrightStatement##
##submission.license.cc.by-nc4.footer##
