Traces of the early Slavs in the region of Mostar

##plugins.themes.academic_pro.article.sidebar##

Published Apr 26, 2022
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH-50.152
Download
PDF
Statistic
No. 50 (2021): Godišnjak / Jahrbuch

##plugins.themes.academic_pro.article.main##

Ante Milošević
Prof. dr.

Abstract

The author of this article recently published in the Godišnjak a short discussion, which provided chronological and contextual reinterpretation of a stone fragment with human face from the collection of the Franciscan Monastery of St. Anthony of Padua on Humac in Ljubuški (Hercegovina). It was argued that the fragment represents part of an image (idol) originally depicting early medieval old Slavic gods, most likely Veles or Perun. The article also discussed earlier published information and archaeological material from the region of Ljubuški, that further suggests presence of mythology and old Slavic beliefs in Herzegovina. On this occassion, when we celebrate 50th volume of one of the most respected and influential journals in a field in the Bosnia and Herzegovina, the enquiry will focus on neighbouring area of Mostar, where is also possible to find evidence that can be connected with the period of the Slav settlement and its aftermath.

##plugins.themes.academic_pro.article.details##

Creative Commons License

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.

How to Cite
Milošević, A. (2022). Traces of the early Slavs in the region of Mostar. Godišnjak Centra Za balkanološka Ispitivanja, (50), 93–106. https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH-50.152

References

  1. Алимов, Д. E. 2015, Хорваты, культ перуна и славянский ≪гентилизм≫. (Комментарий к гипотезе Анте Милошевича о тождестве порина и перуна), Studia Slavica et Balcanica Petropolitana 2/2015, St Petersburg, 2015, pp. 21-64.
  2. Alimov, D. J. 2016, Hrvati, kult Peruna i slavenski gentilizam (Komentari na hipotezu Ante Miloševića o identitetu Porina i Peruna), Starohrvatska prosvjeta, ser. 3, vol. 43, Split, 2016, pp. 141-164.
  3. Ančić, M. 2000, U osvit novoga doba: Karolinško carstvo i njegov jugoistočni obod, in: Hrvati i Karolinzi. Rasprave i vrela (ed. A. Milošević), Split, 2000, pp. 70 - 105.
  4. Ančić, M. 2011, Ranosrednjovjekovni Neretvani ili Humljani, in: Hum i Hercegovina kroz povijest (ed. I. Lučić) Zagreb, 2011, pp. 217-278.
  5. Anđelić, P. 1957, Turski put od Ivan-planine do Porima, Naše strarine 4, Sarajevo, 1957, pp. 169-179.
  6. Anđelić, P. 1959. Slavenska keramika sa Crkvine u Nerezima kod Čapljine, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, N. ser., vol. 14, Sarajevo, 1959, pp. 175-178.
  7. Anđelić, P. 1981, Bišće i Blagaj, politički centar humske zemlje u srednjem vijeku, Hercegovina 1, Mostar, 1981, pp. 41-72.
  8. Anđelić, P. 1999, Srednjovjekovna župa Večenike (Večerić) i postanak Mostara, in: Srednjovjekovne humske župe, (ed. R. Dodig), Mostar, 1999, pp. 161-189.
  9. Anđelić, P. 1999a, Bišće i Blagaj, politički centar humske zemlje u srednjem vijeku, in: Srednjovjekovne humske župe, (ed. R. Dodig), Mostar, 1999, pp. 223-254.
  10. Anđelić, T. 1974, Kasnoantička bazilika u Cimu kod Mostara, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, N. ser., vol. 29, Sarajevo, 1974, pp. 174-244.
  11. Basler, Đ. 1993, Spatantike and fruhchristliche Architektur in Bosnien und der Herzegovina. Schriften der Balkan-Kommission. Antiquarische Abteilung 19, Vienna, 1993.
  12. Belaj, V. / Belaj, J. 2014, Sveti trokuti: topografija hrvatske mitologije. Zagreb, 2014
  13. Belošević, J. 1980, Materijalna kultura Hrvata od 7. do 9. stoljeća. Zagreb, 1980.
  14. Bojanovski, I. 1988, Bosna i Hercegovina u antičko doba. Sarajevo, 1988.
  15. Cipot, D. 2008, Zgodnjesrednjeveški jami iz Popave I pri Lipovcih, in: Guštin 2008, pp. 59-63.
  16. Čremošnik, I. 1952, Keramika iz rimskog nalazišta Mogorjela, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, N. ser., vol. 7, Sarajevo, 1952, pp. 241-272.
  17. Dodig, R. 2010, Perun na Prenju, Veles na Veležu, Status 14, Mostar, 2010, pp. 330-338.
  18. Dodig, R. 2014, Svetigora - prilog kultnoj toponimiji, Hrvatski neretvanski zbornik 6, Zagreb, 2014, pp. 299-305.
  19. Džino, D. 2010, Becoming Slav, Becoming Croat. Identity Transformations in Post-Roman and Early Medieval Dalmatia, Leiden/Boston 2010.
  20. Džino, D. 2021. From Justinian to Branimir: the making of the Middle Ages in Dalmatia, London - New York 2021.
  21. Fekeža, L. 1989, Keramičke posude u grobovima ranoslavenskog perioda ranog srednjeg veka na teritoriji Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, N. ser., vol. 44, Sarajevo, 1989, pp. 209-231.
  22. Fekeža, L. 2005, Trasa srednjovjekovnog puta od Mostara do Konjica, in: Herceg Stjepan Vukčić Kosača i njegovo doba, (ed. M. Maglajlić), Mostar, 2005, pp. 19-44.
  23. Gržetić Gašpićev, N. 1900, O vjeri starih Slovjena prema pravjeri Arijevaca i Prasemita (mythologia comparativa Slavorum) na temelju starih hronista, narodnih običaja, starih pjesama, mjestnoga, ličnoga i obiteljskoga nazivlja. Mostar, 1900.
  24. Guštin, M. (ed.), 2002, Zgodnji Slovani / Die fruhen Slawen. Ljubljana, 2002.
  25. Guštin, M. (ed.), 2008, Srednji vek. Arheološke raziskave med Jadranskim morjem in Panonsko nižino / Mittelalter. Archaologische Forschungen zwischen der Adria und Pannonischen Tiefebene. Ljubljana, 2008.
  26. Guštin, M / Tiefengraber, G. 2002, Formen und Chronologie fruhmittelalterischer Keramik in Nova tabla bei Murska Sobota, in: Guštin 2002, pp. 46-62.
  27. Gutjahr, C. 2002, Ein Uberblick zur fruhmittelalterischen Keramik forschung in der Steiermark, in: Guštin 2002, pp. 146-160.
  28. Imamović, E. 2005, Arheološka slika Blagaja, stolnog mjesta hercega Stjepana Vukčića Kosače, in: Herceg Stjepan Vukčić Kosača i njegovo doba, (ed. M. Maglajlić), Mostar, 2005, pp. 9-17.
  29. Jakšić, N. 1982, Iz srednjovjekovne topografije Knina, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 20 (9), Zadar, 1982, pp. 43-52.
  30. Jireček, K. 1892, Spomenici srpski. Vol. 11, Belgrade,1892.
  31. Jireček, K. 1959, Trgovački putevi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku, in: Zbornik Konstantina Jirečeka 1, Belgrade, 1959, pp. 205-301.
  32. Katičić, R. 2008, Božanski boj. Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine. Zagreb -Moščenićka Draga, 2008.
  33. Katičić, R. 2011, Gazdarica na vratima. Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine. Zagreb, 2011.
  34. Katičić, R. 2012, Gospa međugorska i mokra Mokoš, Ethnologica Dalmatica 19, Split, 2012, pp. 9-19.
  35. Klaić, V. 1990, Povijest Bosne. (Phototype edition from 1882., ed. D. Lovrenović), Sarajevo, 1990.
  36. Konstantim Porfirogenet, 2003, O upravljanju carstvom. (Translation and commentary N. nob. Tomašić), Zagreb, 2003.
  37. Mandić, D. 2013, Gdje je bilo sijelo biskupije Sarsiterensis?, in: Sabrana dijela, vol. 4, (ed. M. Akmadža), Mostar 2013, pp. 48-51.
  38. Milošević, A. 1990, Porijeklo i datiranje keramičkih posuda u grobovima ranog srednjeg vijeka u Dalmaciji, Diadora 12, Zadar, 1990, pp. 327-370.
  39. Milošević, A. 2001, Influenze carolinge nel principato croato alla luce dei reperti archeologici, in: Bizantini, Croati, Carolingi. Alba e tramonto di regni e imperi, Milano, 2001, str. 97-127.
  40. Milošević, A. 2005, Oggeti preziosi segni carolingi distintivi della Croazia. I tesori della Croazia altomedievale, in: L’Adriatico dalla tarda antichita all’eta Carolingia, Firenze, 2005, pp. 245-270.
  41. Milošević, A. 2011, Slika ”Božanskog boja” – likovni i ikonografski pogled na konjanički reljef iz Žrnovnice u Dalmaciji: in: Perunovo koplje (eds. A. Pleterski, T. Vinšćak), Studia mythologica slavica, Suplementum 4, Ljubljana, 2011, pp. 17-72.
  42. Milošević, A. 2013, Tko je Porin iz 30. glave De administrando imperio? Starohrvatska prosvjeta, ser. 3,vol. 40, Split, 2013, pp. 127-134.
  43. Milošević, A. 2018, Ostatci naših pretkršćanskih vjerovanja u okolici Ljubuškog u Hercegovini, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH 48, Sarajevo, 2018, pp. 249-266.
  44. Milošević, A. 2018, The Products of the ‘Tetgis Style’ from the Eastern Adriatic Hinterland, in: Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire (eds. D. Džino, A. Milošević, T. Vedriš), Leiden - Boston, 2018, pp. 63-85.
  45. Milošević, A. / Peković, Ž. 2006, Povijesne i arheološke potvrde za srednjovjekovni Mostar, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH 33, Sarajevo, 2006, pp. 5-50.
  46. Moravschik, G. - Jenkins, R. J. H. 1967, Constantine Porphyrogenitus. De administrando imperio. Washington DC, 1967.
  47. Mulović, E. 2018, Katalog kamene arheološke zbirke Muzeja Hercegovine Mostar. Mostar, 2018.
  48. Nikolajević Stojković, I. 1958, Skulptura srednjevekovnih crkava Bosne i Hercegovine, Zbornik radova Vizantološkoh instituta 5, Beograd, 1958, pp. 111- 146.
  49. Patsch, C. 1904, Archaologisch-epigraphische Untersuchungen zur Geschichte der romischen Provinz Dalmatien, Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Herzegowina 9, Vienna, 1904, pp. 171-301.
  50. Petrović, S. 2014, Srpska mitologija: u verovanju, običajima i ritualu. Beograd, 2014.
  51. Pleterski, A. 1996, Strukture tridelne ideologije v prostoru pri Slovanih, Zgodovinski časopis 50/ 2, Ljubljana, 1996, pp. 163-185.
  52. Pleterski, A. 2014, Kulturni genom. Prostor in njegovi ideogrami mitične zgodbe. Ljubljana, 2014.
  53. Puljić, B. 2012, Čitati grad. Urbana struktura Mostara u razdoblju 1440-1878. Zagreb, 2020.
  54. Puljić, I. / Škegro, A. 2006. The Diocese of Sarsenteris’, Arheološki vestnik 57, Ljubljana, 2006, pp. 219-241.
  55. Rački, F. 1877, Documenta historiae Chroaticae periodum antiqua illustrantia. Zagreb, 1877.
  56. Radimsky, V. 1891, Bišće polje kod Mostara, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH 3/2, Sarajevo, 1891, pp. 159-192.
  57. Radimsky, V. 1894. Das Bišćepolje bei Mostar. Archaologisch-topographische Studie, Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Herzegowina 2, Wien, 1894, pp. 3-34.
  58. Ribarević Nikolić, I. 2019, Mostar u svjetlu znanstvenog interesa starokršćanske arheologije, Hercegovina, N. ser., 5. Mostar, 2019, pp. 7-39
  59. Sekelj Ivančan, T. / Tkalčec, T. 2006, Slavensko paljevinsko groblje na položaju Duga ulica 99 u Vinkovcima / Slawisches Brandgräberfeld am Standort Duga ulica 99 in Vinkovci, Prilozi Instituta za arheologiju 23, Zagreb, 2006, pp. 141-212.
  60. Šišić, F. 1925, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Zagreb, 1925.
  61. Takacs, M. 2002, Die Keramik des Siedlungobjektes Nr. 373 von Lebeny Kaszas-domb, in: Guštin 2002, pp. 170-178.
  62. Tica, G. 2008, Zgodnjesrednjeveška naselbina Močna ob Pesnici, in: Guštin 2008, pp. 41-45.
  63. Tušek, I. 2002. Spatantike und fruhmittelalterische Keramik vom Fundort Pod Kotom – cesta, in: Guštin 2002, pp. 36-45.
  64. Vego, M. 1937, Povijest Humske zemlje (Hercegovine). I. Vol, Samobor, 1937.
  65. Vego, M. 1957, Naselja bosanske srednjovjekovne države. Sarajevo, 1957
  66. Vego, M. 1978, Kultna mjesta u topografiji stare Hercegovine u srednjem vijeku, Starine JAZU 57, Zagreb, 1978, pp. 93-110.
  67. Žeravica, Z. 1985/86, Ranoslavenska nekropola Bagruša u Petoševcima kod Laktaša, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, N. ser., vol. 40-41, Sarajevo, 1986, pp. 1.

Similar Articles

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 > >> 

You may also start an advanced similarity search for this article.