Where have Stećci “gone”?

##plugins.themes.academic_pro.article.sidebar##

Published Dec 27, 2023
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.52-178
Download
PDF (Bosanski)
Statistic
Vol. 52 (2023): Godišnjak / Jahrbuch

##plugins.themes.academic_pro.article.main##

Tatjana Mičević-Đurić
Studij povijesti umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Edita Vučić
Studij arheologije, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru

Abstract

Stećci, monolithic tombstones, are the bearers of the unique sepulchral culture of the Bosnian and Hum Middle Ages. Considering the fact they are located in natural surroundings, and regarding their total number, artistic and design characteristics, stećci represent the cultural phenomenon of medieval Europe. Due to the previous reflections on the stećak as a phenomenon of the Bosnian Middle Ages, the following issues were not debated: Where did the stećak tombstones “disappear”? Did stećci just stop being made or did they continued to “live” in certain modified forms of the tombstones? There are also later tombstones, both Muslim and Christian, which, through the evolution of form, depict specific situations of coexistence of members of different religions.

##plugins.themes.academic_pro.article.details##

Creative Commons License

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.

How to Cite
Mičević-Đurić, T., & Vučić, E. (2023). Where have Stećci “gone”?. Godišnjak Centra Za balkanološka Ispitivanja, 52, 159–173. https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.52-178

References

  1. Anđelić, P. 1984, Doba srednjovjekovne bosanske države, Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do pada ovih zemalja pod osmansku vlast, drugo prerađeno i dopunjeno izdanje, Biblioteka Kulturno nasljeđe, Veselin Masleša, Sarajevo 1984.
  2. Benac, A. 1950, Radimlja, Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine, I., Zemaljski muzej, Sarajevo 1950.
  3. Benac, A. 1952, Široki Brijeg, Srednjevjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine, III., Zemaljski muzej, Sarajevo 1952.
  4. Benac, A. 1967, Stećci, Izdavački zavod “Jugoslavija”, Beograd 1967.
  5. Bešlagić, Š. 1956, Stećci Raške gore, Naše starine: godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture, prirodnih znamenitosti i rijetkosti u BiH III, Sarajevo 1956, 253-260.
  6. Bešlagić, Š. 1956, Stari krstovi u Drežnici, Naše starine: godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture, prirodnih znamenitosti i rijetkosti u BiH III, Sarajevo 1956, 179-188.
  7. Bešlagić, Š. 1971, Stećci, kataloško-topografski pregled, Veselin Masleša, Sarajevo 1971.
  8. Bešlagić, Š. 1971a, Stećci i njihova umjetnost, Zavod za izdavanje udžbenika, Sarajevo 1971.
  9. Bešlagić, Š. 1982, Stećci – kultura i umjetnost, Veselin Masleša, Sarajevo 1982.
  10. Bešlagić, Š. 2004, Leksikon stećaka, Svjetlost, Sarajevo 2004.
  11. Bešlagić, Š. 1978, Nišani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1978.
  12. Bujak, E. 2018, Stećkopedija: kameno blago stare bosanske države, Mladinska knjiga, Sarajevo 2018.
  13. Čuljak, N. 2018, Križevi u Sveći (Drežnica kod Mostara) kroz prizmu Arbuthnotova putopisa, Suvremena pitanja: časopis za prosvjetu i kulturu, Mostar 2018.
  14. Ćirković, S. 1964, Istorija srednjovekovne bosanske države, Beograd 1964.
  15. Dizdar, G. 2015, Književni susreti “Preko rijeka”: Mak Dizdar, Fondacija Mak Dizdar, 5. 10. 2015. https:// web.archive.org/web/20190214222339/http:// makdizdar.ba/knjizevni-susreti-preko-rijekamak- dizdar/.
  16. Filipović, E. O. 2019, Bosansko kraljevstvo i Osmansko carstvo (1386–1463), Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2019.
  17. Filipović, N. 1970, Napomene o islamizaciji u Bosni i Hercegovini u XV vijeku, Godišnjak ANUBiH, Sarajevo 7/1970.
  18. Gavran, I. 1990, Od podjele Provincije do biskupa Miletića (1757–1831), u: Suputnici bosanske povijesti, Svjetlo riječi, Sarajevo 1990, 77-91.
  19. Kuripešić, B. 2001, Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju 1530., Narodna biblioteka Srbije, Beograd 2001.
  20. Lovrenović, D. 2009, Stećci, bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka, Rabic, Sarajevo 2009.
  21. Lovrenović, I. 2012, Bosanski križ – Kršćanski nadgrobni spomenici iz razdoblja turske vlasti, http://ivanlovrenovic.com/2012/01/bosanski-kriz/ (12. 6. 2023)
  22. Mazalić, Đ. 1957, Hrišćanski nišani u okolini Travnika – evidencija važnijih spomenika i predlozi za zaštitu, Naše starine IV, Sarajevo 1957, 97-118.
  23. Mićević-Đurić, T. 2018, Kriptokriževi srednje Bosne, Likovne umjetnosti, arhitektura i povijesni identiteti, Zbornik Dana Cvite Fiskovića VII, Zagreb 2018, 39-51.
  24. Miletić, N. 1982, Stećci, Umetnost na tlu Jugoslavije, Beograd – Zagreb – Mostar 1982.
  25. Slipac, M. 2004, Lašvanski križ, Hercegovina, Godišnjak za kulturno i povijesno naslijeđe, god. 18, br. 10, Mostar 2004, 203-212. UNESCO 2015, Stećci Medieval Tombstones. Nomination Document for the Inscription on the UNESCO World Heritage List. Bosnia and Herzegovina, Republic of Croatia, Montenegro, Republic of Serbia, January 2015. https://whc.unesco. org/uploads/nominations/1504.pdf.
  26. Vego, M. 1964, Bekija kroz vijekove, Narodni univerziteti Grude i Posušje, Sarajevo 1964.
  27. Vego, M. 1961, Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja, n. s., XV–XVI, Sarajevo 1961.
  28. Wenzel, M. 1965, Ukrasni motivi na stećcima, Veselin Masleša, Sarajevo 1965.