Najranije sahrane u nekropoli Kubej
##doi.readerDisplayName##:
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH.52-171Ključne riječi:
North-West Black Sea region, Eneolithic, Early Bronze Age, Cernavoda I culture, Usatovo culture, barrows, burial rite, cemeterySažetak
Novija iskopavanja tumula (kurgana) u zaleđu sjeverozapadne obale Crnog mora rezultirala su konstantnim povećavanjem broja arheoloških lokaliteta sa materijalom kulture Cernavoda I koja, prema lokalnoj hronologiji, pripada kasnom eneolitu. Posebno visoka koncentracija arheoloških nalazišta ovog tipa konstatovana je u zapadnom delu Budžak stepe na jugu Moldavije, naročito u basenima malih stepskih rijeka Jalpug i Kogilnik, kao i na lijevoj obali rijeke Prut. U nekim slučajevima kurgani kulture Cernavoda I predstavljaju primarne grobne spomenike čitave nekropole, o čemu svjedoči značajna sličnost u načinu gradnje kurgana, u obredu sahranjivanja i u grobnom inventaru. Takve nekropole su postojale u blizini današnjih naselja Cimișlia, Taraclia, Cazaclia, Sărăteni, Crihana Veche i dr. Pojava grobova tipa Cernavoda I je posljedica širenje ove balkanske kulture na stepsku zonu istočno od Dunava i Pruta. To je dovelo do značajnih promena u životu zajednica koje su ovde živjele i stimulisalo početak intenzivne gradnje kurgana. Transformacije ritualne prakse su bile povezane sa promjenom ekonomske strukture, izražene u razvoju mobilnih oblika stočarstva. To je takođe uslovilo intenzivnije naseljavanje stepske teritorije. Izgradnja grobnih humki na visokim bregovima na razvodju spomenutih rijeka odražava promenjeni odnos prema do tada pustim teritorijama koji se sada koriste kao pašnjaci za stoku. Ovo širenje drevnih stočara na uzdignute stepske pašnjake može se figurativno označiti kao “jump for the hills”.
Kurganska nekropola koja je istražena u blizini sela Kubej dobro se uklapa u opštu seriju stepskih grobova kasnog eneolita, koja su direktno vezana za pojavu kulture Cernavoda I na prostoru Budžak-stepe i za njen dalji razvoj u širem regionu sjeverozapadnog Crnog mora. Pri tom se najstariji grobovi ove nekropole stratigrafski i hronološki mogu podijeliti na tri sukcesivna horizonta. Primarni grobovi pripadaju kulturi Cernavodi I, odnosno kasnom eneolitu. Grobovi koji su sekundarno ukopani u ove kurgane odgovaraju tzv. tipu Životilovka koji označava prelaz u bronzanodobsku Usatovo-kulturu. Treći horizont ranog sahranjivanja u kubejskim kurganima predstavljaju pojedinačni grobovi sa ispruženim skeletima. Ovi grobovi po položaju skeleta u potpunosti odskaču od svih poznatih eneolitskih i bronzanodobskih sahrana, a uz to su uvijek bez priloga, pa ih je teško kulturno bliže determinisati. Prema 14C datumima ovi grobovi pripadaju kraju 4. milenija BC. Vjerovatno je ovdje u pitanju kulturni arhaizam Postmariupolj-tipa koji se kao prateća pojava manifestuje i u ranim tumulima ovog područja.
##plugins.themes.default.displayStats.downloads##
##submission.citations##
Bruyako, I. / Govedarica, B. / Manzura, I. 2022, The cemetery of the Cernavodă I culture at Orlovka- Kartal, Godišnjak, Centar za balkanološka ispitivanja 51, Sarajevo 2022, 5-34.
Ciobanu, I. / Vornic, V. / Agulnicov, S. / Noroc, I. 2016, Tumulul 1 de la Ciumai (com. Vinogradovka, r-nul Taraclia). Date prelimimare, Arheologia preventivă in Republica Moldova III, 2016, 29-44.
Dergačev, V. A. 1991, Bestattungskomplexe der spaten Tripolje-Kultur, AVA-Materialen 45, Mainz am Rhein 1991.
Govedarica, B. / Manzura, I. 2015, The Cooper Age Settlement of Kartal in Orlovka (Southwest Ukraine), in: Hansen, S. / Raczky, P. / Anders, A. / Reingruber, A. (eds), Neolithic and Copper Age between the Carpathian Basin and the Aegean Sea. Chronologies and Technologies from the 6th to the 4th Millennium BCE, International Workshop Budapest 2012, Archaologie in Eurasien 31, Bonn 2015, 437-456.
Leviţki, O. / Manzura, I. / Demcenco, T. 1996, Necropola tumulară de la Sărăteni, Bibliotheca Thracologica XVII, Bucureşti 1996.
Manzura, I. 1999, Cernavoda I culture, in: Nikolova, L., The Balkans in Later Prehistory, Chapter 7, BAR International Series 791, 1999, 93-174.
Manzura, I. 2020, History Carved by the Dagger: the Society of the Usatovo Culture in the 4th Millennium BC, in: Hansen, S. (Hrsg.), Reprasentationen der Macht. Beitrage des Festkolloquiums zu Ehren des 65. Geburtstags von Blagoje Govedarica, Wiesbaden 2020, 73-97.
Penske, S. / Rohrlach, A.B. / Childebayeva, A. / Gnecchi-Ruscone, G. / Schmid, C. et al. 2023, Early contact between late farming and pastoralist societies in southeastern Europe, Nature 620, 2023, 358-365. https://doi.org/10.1038/s41586-023-06334-8.
Popovici, S. 2023, Cultura Usatovo: arheologia funerară a unei societăţi din Epoca Bronzului,
Targoviște 2023.
Popovici, S. / Ciobanu, I. 2021, Cercetări arheologice la Cimișlia (1969, 2015, 2019), Chişinău 2021.
Popovici, S. / Vornic, V. / Agulnicov, S. / Ciobanu, I. / Heghea, S. / Ciobanu, I. / Avram, D. / Iorga, A. 2023, Tumulul 23 de la Congaz (UTA Găgăuzia). Cercetări arheologice preventive din anul 2022, in: Vornic, V. (ed.), Cercetări arheologice in Republica Moldova: Campania 2022, Chișinău 2023, 18-20.
Агульников, С. / Сава, Е. 2004, Исследования курганов на Левобережье Днестра, Кишинев 2004.
Алексеева, И. Л. 1976, О древнейших энеолитических погребениях Северо-Западного Причер-32 номорья, Материалы по археологии Северного Причерноморья 8, 1976, 176-186.
Алексєєва, І. Л. / Болтрик, Ю. В. / Сапожников, І. В. 2021, Курган на Брієннській горі біля м. Арциз, Археологія і давня історія України 2 (39), 2021, 287-305.
Дергачев, В. А. 1974, Позднетрипольские курганы Тираспольщины, Археологические исследования в Молдавии (1973 г.), Кишинев 1974, 249-267.
Дергачев, В. А. 2022, Позднее Триполье – Майкоп (с каталогом погребальных комплексов позднего Триполья), Кишинэу 2022.
Дергачев, В. А. 2023, Ямная культура Карпато-Подунавья. Том 1. Каталог, Кишинэу 2023.
Дергачев В. А. / Сава Е. Н. 2003, Исследование курганов в окрестностях сел Мерень и Кирка, Stratum plus 2 (2001), 2003, 526-562.
Иванова, С. В. 2013, Ямная (буджакская) культура, in: Бруяко, И. В. / Самойлова, Т. Л. (eds.). Древние культуры Северо-Западного Причер-номорья, Одесса 2013, 211-254.
Манзура, И. В. 2013, Культуры степного энеолита, in: Бруяко, И. В. / Самойлова, Т. Л. (eds). Древние культуры Северо-Западного Причерноморья, Одесса 2013, 115-153.
Петренко, В. Г. 2013, Усатовская культура, in: Бруяко, И. В. / Самойлова, Т. Л. (eds). Древние культуры Северо-Западного Причерноморья, Одесса 2013, 163-210.
Руссев, Н. / Фокеев, М. / Манзура, И. 2013, Курган энеолита-бронзы у с. Суворово Одесской области, Tiragetia VII (XXII): 1, 2013, 157-162.
Сава, Е. / Агульников, С. / Манзура, И. 2019, Исследования курганов в Буджакской степи (1980–1985 гг.), Chişinău 2019.
Серова, Н. Л. / Яровой, Е. В. 1987, Григориопольские курганы, Кишинев 1987.
Субботин, Л. В. 2001, Энеолитическое святилище курганного могильника Кубей, Старожитності Степового Причорномор’я і Криму IX, Запоріжжя 2001, 160-167.
Черняков, И. Т. / Станко, В. Н. / Гудкова, А. В. 1986, Холмские курганы, in: Станко, В. Н. / Черняков, И. Т. / Субботин, Л. В. (eds). Исследования по археологии Северо-Западного Причерноморья, Киев 1986, 53-96.
Яровой, Е. В. 2019, Основные энеолитические погребения кургана у села Бурсучены в Центральной Молдове (предварительная информация), Вестник Московского государственного областного университета, Серия: История и политические науки 5, Циркумпонтика 2019, 54-68.
Яровой, Е. В. / Церна, С. В. / Попович С. С. 2012, Позднетрипольский могильник у с. Оксентя (Дубоссарский район, Республика Молдова), Stratum plus 2, 2012, 287-302.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
##submission.license##
##submission.copyrightStatement##
##submission.license.cc.by-nc4.footer##
