Tragovi ranih Slavena u okolici Mostara
##doi.readerDisplayName##:
https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH-50.152Ključne riječi:
Mostar, Hercegovina, rani Slaveni, ranosrednjovjekovne urne, historijska topografija, Hum, ZahumljeSažetak
Tijekom proteklih stotinjak godina, u široj okolici Mostara, pronađeno je slučajno ili kao rezultat zaštitnih arheoloških istraživanja više ostataka koje možemo dovesti u užu vezu s ranim Slavenima na tome području. U tome nesumnjivi primat pripada velikom groblju s urnama koje je 1888. godine evidentirano na položaju Žarovište u Bišćem polju južno od Mostara. Prema izvještaju V. Radimskoga riječ je o vrlo prostranom groblju koje je djelomično uništeno krčenjem zemljišta, a nekoliko tada prikupljenih keramičkih ulomaka vrlo vjerojatno upućuje na pretpostavku da je ovdje riječ o ranosrednjovjekovnim slavenskim urnama. Veličina toga groblja, koje nikada poslije nije istraživano, vrlo je impresivna i do danas je, ako je Radimský dobro proučio teren, najveće takvo groblje na zapadnom Balkanu. Sličnih ranoslavenskih nalaza pronađeno je i u ruševinama velebne starokršćanske crkve u Cimu zapadno od Mostara. Uz ove arheološke podatke u raspravi se upozorava i na nekoliko sačuvanih toponima kojima je nesumnjivo porijeklo u staroslavenskom Panteonu (Porim = Perun, Velež = Veles, Mukoša = Mokoš), a njihov raspored ne terenu upućuje na vjerojatnost da su tadašnji Slaveni u potpunosti sakralizirali novozaposjednuti prostor svojim vrhovnim božanstvima i to shemom tzv. svetih trokuta koja je prisutna u gotovo cijelom zapadnoslavenskom svijetu. U manjoj mjeri, prema podatcima iz djela De administrando imperio, pokušava se reinterpretirati i ranosrednjovjekovna povijesna topografija mostarske okolice.
##plugins.themes.default.displayStats.downloads##
##submission.citations##
Алимов, Д. E. 2015, Хорваты, культ перуна и славянский ≪гентилизм≫. (Комментарий к гипотезе Анте Милошевича о тождестве порина и перуна), Studia Slavica et Balcanica Petropolitana 2/2015, St Petersburg, 2015, pp. 21-64.
Alimov, D. J. 2016, Hrvati, kult Peruna i slavenski gentilizam (Komentari na hipotezu Ante Miloševića o identitetu Porina i Peruna), Starohrvatska prosvjeta, ser. 3, vol. 43, Split, 2016, pp. 141-164.
Ančić, M. 2000, U osvit novoga doba: Karolinško carstvo i njegov jugoistočni obod, in: Hrvati i Karolinzi. Rasprave i vrela (ed. A. Milošević), Split, 2000, pp. 70 - 105.
Ančić, M. 2011, Ranosrednjovjekovni Neretvani ili Humljani, in: Hum i Hercegovina kroz povijest (ed. I. Lučić) Zagreb, 2011, pp. 217-278.
Anđelić, P. 1957, Turski put od Ivan-planine do Porima, Naše strarine 4, Sarajevo, 1957, pp. 169-179.
Anđelić, P. 1959. Slavenska keramika sa Crkvine u Nerezima kod Čapljine, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, N. ser., vol. 14, Sarajevo, 1959, pp. 175-178.
Anđelić, P. 1981, Bišće i Blagaj, politički centar humske zemlje u srednjem vijeku, Hercegovina 1, Mostar, 1981, pp. 41-72.
Anđelić, P. 1999, Srednjovjekovna župa Večenike (Večerić) i postanak Mostara, in: Srednjovjekovne humske župe, (ed. R. Dodig), Mostar, 1999, pp. 161-189.
Anđelić, P. 1999a, Bišće i Blagaj, politički centar humske zemlje u srednjem vijeku, in: Srednjovjekovne humske župe, (ed. R. Dodig), Mostar, 1999, pp. 223-254.
Anđelić, T. 1974, Kasnoantička bazilika u Cimu kod Mostara, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, N. ser., vol. 29, Sarajevo, 1974, pp. 174-244.
Basler, Đ. 1993, Spatantike and fruhchristliche Architektur in Bosnien und der Herzegovina. Schriften der Balkan-Kommission. Antiquarische Abteilung 19, Vienna, 1993.
Belaj, V. / Belaj, J. 2014, Sveti trokuti: topografija hrvatske mitologije. Zagreb, 2014
Belošević, J. 1980, Materijalna kultura Hrvata od 7. do 9. stoljeća. Zagreb, 1980.
Bojanovski, I. 1988, Bosna i Hercegovina u antičko doba. Sarajevo, 1988.
Cipot, D. 2008, Zgodnjesrednjeveški jami iz Popave I pri Lipovcih, in: Guštin 2008, pp. 59-63.
Čremošnik, I. 1952, Keramika iz rimskog nalazišta Mogorjela, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, N. ser., vol. 7, Sarajevo, 1952, pp. 241-272.
Dodig, R. 2010, Perun na Prenju, Veles na Veležu, Status 14, Mostar, 2010, pp. 330-338.
Dodig, R. 2014, Svetigora - prilog kultnoj toponimiji, Hrvatski neretvanski zbornik 6, Zagreb, 2014, pp. 299-305.
Džino, D. 2010, Becoming Slav, Becoming Croat. Identity Transformations in Post-Roman and Early Medieval Dalmatia, Leiden/Boston 2010.
Džino, D. 2021. From Justinian to Branimir: the making of the Middle Ages in Dalmatia, London - New York 2021.
Fekeža, L. 1989, Keramičke posude u grobovima ranoslavenskog perioda ranog srednjeg veka na teritoriji Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, N. ser., vol. 44, Sarajevo, 1989, pp. 209-231.
Fekeža, L. 2005, Trasa srednjovjekovnog puta od Mostara do Konjica, in: Herceg Stjepan Vukčić Kosača i njegovo doba, (ed. M. Maglajlić), Mostar, 2005, pp. 19-44.
Gržetić Gašpićev, N. 1900, O vjeri starih Slovjena prema pravjeri Arijevaca i Prasemita (mythologia comparativa Slavorum) na temelju starih hronista, narodnih običaja, starih pjesama, mjestnoga, ličnoga i obiteljskoga nazivlja. Mostar, 1900.
Guštin, M. (ed.), 2002, Zgodnji Slovani / Die fruhen Slawen. Ljubljana, 2002.
Guštin, M. (ed.), 2008, Srednji vek. Arheološke raziskave med Jadranskim morjem in Panonsko nižino / Mittelalter. Archaologische Forschungen zwischen der Adria und Pannonischen Tiefebene. Ljubljana, 2008.
Guštin, M / Tiefengraber, G. 2002, Formen und Chronologie fruhmittelalterischer Keramik in Nova tabla bei Murska Sobota, in: Guštin 2002, pp. 46-62.
Gutjahr, C. 2002, Ein Uberblick zur fruhmittelalterischen Keramik forschung in der Steiermark, in: Guštin 2002, pp. 146-160.
Imamović, E. 2005, Arheološka slika Blagaja, stolnog mjesta hercega Stjepana Vukčića Kosače, in: Herceg Stjepan Vukčić Kosača i njegovo doba, (ed. M. Maglajlić), Mostar, 2005, pp. 9-17.
Jakšić, N. 1982, Iz srednjovjekovne topografije Knina, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 20 (9), Zadar, 1982, pp. 43-52.
Jireček, K. 1892, Spomenici srpski. Vol. 11, Belgrade,1892.
Jireček, K. 1959, Trgovački putevi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku, in: Zbornik Konstantina Jirečeka 1, Belgrade, 1959, pp. 205-301.
Katičić, R. 2008, Božanski boj. Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine. Zagreb -Moščenićka Draga, 2008.
Katičić, R. 2011, Gazdarica na vratima. Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine. Zagreb, 2011.
Katičić, R. 2012, Gospa međugorska i mokra Mokoš, Ethnologica Dalmatica 19, Split, 2012, pp. 9-19.
Klaić, V. 1990, Povijest Bosne. (Phototype edition from 1882., ed. D. Lovrenović), Sarajevo, 1990.
Konstantim Porfirogenet, 2003, O upravljanju carstvom. (Translation and commentary N. nob. Tomašić), Zagreb, 2003.
Mandić, D. 2013, Gdje je bilo sijelo biskupije Sarsiterensis?, in: Sabrana dijela, vol. 4, (ed. M. Akmadža), Mostar 2013, pp. 48-51.
Milošević, A. 1990, Porijeklo i datiranje keramičkih posuda u grobovima ranog srednjeg vijeka u Dalmaciji, Diadora 12, Zadar, 1990, pp. 327-370.
Milošević, A. 2001, Influenze carolinge nel principato croato alla luce dei reperti archeologici, in: Bizantini, Croati, Carolingi. Alba e tramonto di regni e imperi, Milano, 2001, str. 97-127.
Milošević, A. 2005, Oggeti preziosi segni carolingi distintivi della Croazia. I tesori della Croazia altomedievale, in: L’Adriatico dalla tarda antichita all’eta Carolingia, Firenze, 2005, pp. 245-270.
Milošević, A. 2011, Slika ”Božanskog boja” – likovni i ikonografski pogled na konjanički reljef iz Žrnovnice u Dalmaciji: in: Perunovo koplje (eds. A. Pleterski, T. Vinšćak), Studia mythologica slavica, Suplementum 4, Ljubljana, 2011, pp. 17-72.
Milošević, A. 2013, Tko je Porin iz 30. glave De administrando imperio? Starohrvatska prosvjeta, ser. 3,vol. 40, Split, 2013, pp. 127-134.
Milošević, A. 2018, Ostatci naših pretkršćanskih vjerovanja u okolici Ljubuškog u Hercegovini, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH 48, Sarajevo, 2018, pp. 249-266.
Milošević, A. 2018, The Products of the ‘Tetgis Style’ from the Eastern Adriatic Hinterland, in: Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire (eds. D. Džino, A. Milošević, T. Vedriš), Leiden - Boston, 2018, pp. 63-85.
Milošević, A. / Peković, Ž. 2006, Povijesne i arheološke potvrde za srednjovjekovni Mostar, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH 33, Sarajevo, 2006, pp. 5-50.
Moravschik, G. - Jenkins, R. J. H. 1967, Constantine Porphyrogenitus. De administrando imperio. Washington DC, 1967.
Mulović, E. 2018, Katalog kamene arheološke zbirke Muzeja Hercegovine Mostar. Mostar, 2018.
Nikolajević Stojković, I. 1958, Skulptura srednjevekovnih crkava Bosne i Hercegovine, Zbornik radova Vizantološkoh instituta 5, Beograd, 1958, pp. 111- 146.
Patsch, C. 1904, Archaologisch-epigraphische Untersuchungen zur Geschichte der romischen Provinz Dalmatien, Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Herzegowina 9, Vienna, 1904, pp. 171-301.
Petrović, S. 2014, Srpska mitologija: u verovanju, običajima i ritualu. Beograd, 2014.
Pleterski, A. 1996, Strukture tridelne ideologije v prostoru pri Slovanih, Zgodovinski časopis 50/ 2, Ljubljana, 1996, pp. 163-185.
Pleterski, A. 2014, Kulturni genom. Prostor in njegovi ideogrami mitične zgodbe. Ljubljana, 2014.
Puljić, B. 2012, Čitati grad. Urbana struktura Mostara u razdoblju 1440-1878. Zagreb, 2020.
Puljić, I. / Škegro, A. 2006. The Diocese of Sarsenteris’, Arheološki vestnik 57, Ljubljana, 2006, pp. 219-241.
Rački, F. 1877, Documenta historiae Chroaticae periodum antiqua illustrantia. Zagreb, 1877.
Radimsky, V. 1891, Bišće polje kod Mostara, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH 3/2, Sarajevo, 1891, pp. 159-192.
Radimsky, V. 1894. Das Bišćepolje bei Mostar. Archaologisch-topographische Studie, Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Herzegowina 2, Wien, 1894, pp. 3-34.
Ribarević Nikolić, I. 2019, Mostar u svjetlu znanstvenog interesa starokršćanske arheologije, Hercegovina, N. ser., 5. Mostar, 2019, pp. 7-39
Sekelj Ivančan, T. / Tkalčec, T. 2006, Slavensko paljevinsko groblje na položaju Duga ulica 99 u Vinkovcima / Slawisches Brandgräberfeld am Standort Duga ulica 99 in Vinkovci, Prilozi Instituta za arheologiju 23, Zagreb, 2006, pp. 141-212.
Šišić, F. 1925, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Zagreb, 1925.
Takacs, M. 2002, Die Keramik des Siedlungobjektes Nr. 373 von Lebeny Kaszas-domb, in: Guštin 2002, pp. 170-178.
Tica, G. 2008, Zgodnjesrednjeveška naselbina Močna ob Pesnici, in: Guštin 2008, pp. 41-45.
Tušek, I. 2002. Spatantike und fruhmittelalterische Keramik vom Fundort Pod Kotom – cesta, in: Guštin 2002, pp. 36-45.
Vego, M. 1937, Povijest Humske zemlje (Hercegovine). I. Vol, Samobor, 1937.
Vego, M. 1957, Naselja bosanske srednjovjekovne države. Sarajevo, 1957
Vego, M. 1978, Kultna mjesta u topografiji stare Hercegovine u srednjem vijeku, Starine JAZU 57, Zagreb, 1978, pp. 93-110.
Žeravica, Z. 1985/86, Ranoslavenska nekropola Bagruša u Petoševcima kod Laktaša, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, N. ser., vol. 40-41, Sarajevo, 1986, pp. 1.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
##submission.license##
##submission.copyrightStatement##
##submission.license.cc.by-nc4.footer##
